U subotu, 15. listopada, u varaždinskom HNK, na Sceni Zvonimir Rogoz, premijerno će se održati predstava ‘Mala princeza’ u režiji Julie Klier. Predstava je nastala na motivima djela ‘Mali princ’, kojeg potpisuje francuski pisac Antoine de Saint Exupery.
U sklopu priprema za predstavu, u varaždinskoj sinagogi, 8. i 9. listopada četiri mlade umjetnice, Elena Štrok, Sara Grubić, Laura Sajko i Eva Vučković, studentice na Akademiji likovnih umjetnosti, oslikavale su platna koja će se u predstavi koristiti kao elementi scenografije.
– Platna koja oslikavamo zamišljena su na način da se prikaže skršeno djetinjstvo i maglovito sjećanje. Koristile smo pastelne boje tako da bi se što bolje prikazalo djetinjstvo koje je zapravo vrlo ‘prašnjavo’. Imale smo zadanu tematiku i zadanu paletu boja tako da stvorimo jedan ambijent koji je predviđen za samu predstavu – rekla je Eva Vučković, studentica treće godine grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu koja je ujedno osmislila plakat za predstavu.
U predstavi igraju Janja Šestak (Mala princeza), Karla Aračić (Lisica), Jura Ruža (Zmija), Jelena Jambrošičć Barnjak (Bijedni cvjetić), Ljiljana Bogojević (Kraljica), Ozren Opačić (Poslovni čovjek), Ivana Zanjko (Trgovkinja), Barbara Rocco (Znanstvenica), Darko Plovanić (Noćobdija), Zdenko Brlek (Skretničar) i Nikša Eldan (Oholica).
Koncept ‘Male princeze’ utemeljen je na zadržavanju idejnog, unutar konteksta aktualnog. Tema predstave je usamljenost, a atmosfera je izgrađena na melankoličnom, često vrlo tužnom, no istovremeno izrazito optimističnom tonu novele koji proizlazi iz nostalgije za domom ili djetinjstvom, prepuštenosti djece samoj sebi i etida s njihovom igrom i pjesmom.
Mala princeza, pametna i znatiželjna, no životno neiskusna djevojčica s asteroida B 12, zatekla se u velegradu, na Zemlji Zbunjena je i uzbuđena. Upoznaje tinejdžere Zmiju, Lisicu i Cvjetića te s njima kreće u avanturu. Na putu susreće Pijanca, Kralja, Znanstvenicu i još mnoge odrasle kroz koje uči o apsurdnosti ozbiljnog, pobrkanim vrijednostima i nerazumijevanju.
– Mala princeza je jedan vrlo zanimljiv lik budući da ona nema prošlosti niti budućnosti i nema karaktera pa smo svi zajedno imali zadatak smisliti na koji način bi to Mala princeza izvela ali mislim da smo pogodili – ona je zapravo spoj djevojčice i vrlo znatiželjne šesnaestogodišnjakinje. U knjizi me najviše inspirirala čistoća, znatiželja i dobronmjernost Malog princa – dočarala je Janja Šestak, koja će u predstavi utjeloviti Malu princezu.
Izvorni, egzistencijalni problemi današnje djece slični su onima prošlog stoljeća, no sa sobom nose i trenutni stupanj razvoja društva, drugačiju političku situaciju i ogroman tehnološki napredak, koji nisu nimalo zanemarivi. Odrasli, manje no ikad, imaju doticaja s djetetom u sebi, čime su se slutnje iz novele ostvarile. Oni više ni ne traže dijete u sebi, stoga je jedini način da djeca krenu u potragu za odraslima.
– U početku je najveći izazov bio adaptirati Malog princa u dramu zato što likovi nisu baš razrađeni i tekst je prilično filozofski, a kasnije kroz proces rada, trebalo je okupiti ljude i prilagoditi se svima te pokušati spojiti mlađe i starije – ispričala je Julia Klier, redateljica predstave Mala princeza.
Julia kaže kako je prvenstveno krenula istraživati dijete u sebi, stoga je promijenila Malog princa u Malu princezu. Priča se događa danas i ovdje, i kako kaže, kroz različite likove progovara se o manama i problemima društva.
– Unutar scena uklopljene su još i plesne te pjevačke etide koje dočaravaju njezin svijet i unutarnje stanje te polako propadanje i neprihvaćanje tog svijeta ukoji je upala – dodala je Julia.
Plesačice Veronika Pomper i Ena Kišićek objasnile su kako u predstavi plešu četiri koreografije kao Ruže, a zapravo predstavljaju popularno društvo, odnosno elitu. U prvu koreografiju uklopljen je i vokal, a ostale tri su zasebno – jedna predstavlja Ruže, druga predstavlja intimni odnos između Male princeze i Zmije, a zadnja kaos, propadanje i tugu.
Dramaturginja je Emina Omerović, scenograf Slaven Edvin Bot, kostimografkinja Žarka Krpan, a skladatelj Vid Novak Kralj.
– U predstavi ima dosta glazbenih brojeva od kojih su četiri glazbena broja skladbe – jedna je predviđena za vokal, a ostale tri su za koreografije. Ostali brojevi su ambijentalni kao na primjer zvuk bolnice ili željezničkog kolodvora. Dakle sve je čista pozadinska glazba predviđena za scene u kojima je važan ambijent gdje se sama radnja zbiva – reklao je skladatelj Vid Novak Kralj.
Asistenti režije su Dražen Krešić i Jelena Jambrošić Barnjak, a kako sama redateljica i asisent Dražen Krešić kažu, u predstavi se želi pobuditi nostalgija prema djetinjstvu te razumijevanje prema djeci, a mladim se ljudima želi poručiti da bolje postave životne prioritete, da se ne povode površnim stvarima nego da traže ljepotu u onome sto je očima nevidljivo.
