Danas, 2. ožujka, rođendan je jedne od najvećih hrvatskih spisateljica, Marije Jurić Zagorke. Osim iznimne literarne ostavštine, kako na polju književnosti tako i novinarstva, kojom se svakako možemo dičiti, te iznimnog rada na području unapređenja ženskih prava, zanimljiva je i činjenica kako je Marija Jurić Zagorka dio svojeg obrazovanja stekla upravo u Varaždinu.
Da je Marija Jurić Zagorka, rođena 1873., bila osebujna ličnost govore i pseudonimi koje je koristila: M. Jurica Zagorski, Petrica Kerempuh, Jurić Vodvařka i Iglica.
Kao što i sugeriraju njezini pseudonimi, Marija Jurić Zagorka bila je energična žena na svim poljima svojeg djelovanja: Književnog stvaralaštva, novinarstva te društvenog djelovanja.
Djetinstvo je provela u Zagorju. Željela je biti glumica, a nakon toga i poštarica. Prvi ugovoreni brak nije joj bio sretan, dok joj je drugi potrajao desetak godina.
Novinarska i književna karijera
Novinarsku karijeru započela je anonimno u Obzoru, kako se ne bi saznalo da je žena jer bi to moglo našteti novinama. Naravno, Mariju to nije oduševilo te je kroz borbu i pomoć prijatelja Josipa Jurja Strossmayera ipak dobila zasluženo mjesto u redakciji Obzora. Ona je bila prva hrvatska profesionalna novinarka.
Bila je i urednica Obzora, surađivala je u časopisima Vijenac i Nada, a 1925. pokreće Ženski list koji je bio namijenjen isključivo ženama te časopis Hrvatica.
Osim novinarskog rada, Marija Jurić Zagorka pisala je komedije, romane, jednočinke i satire. Prvi roman bio joj je Roblje,napisan 1899.
Njezino najpoznatije djelo je svakako je Grička vještica, ciklus od sedam povijesnih romana.
Čitateljstvo ju je voljelo, no kritika joj nije bila naklonjena. A kakvo je stanje danas najbolje govori činjenica da se o Mariji Jurić Zagorki drže kolegiji na fakultetima diljem Hrvatske.