Mjesec hrvatske knjige je započeo, a Gradska knjižnica i čitaonica ‘Metel Ožegović’ Varaždin ugostila je, 15. listopada, mladog, ali iznimno čitanog i hvaljenog književnika Kristiana Novaka. Pred okupljenim ljubiteljima umjetnosti riječi autor je, uz Irmu Kovačević i Ernesta Fišera, predstavio svoje treće djelo, Črna mati zemla.
Na samome početku književnik Ernest Fišer upoznao je prisutne s nekim crtama biografije Kristijana Novaka kojemu je ovo prvo gostovanje u Varaždinu.
Istaknuo je kako je Novak dosad napisao tri knjige, kako je riječ o doktoru znanosti i kako radi i na produkciji znanstvenih radova, no istaknuo je i detalje koji rijetko bivaju vezani uz figure književnika.
– Osim spisateljske djelatnosti, Kristian je također bio i redoviti reprezentativac karate reprezentacije – dodao je Fišer.
Pisati je započeo već u srednjoj školi pisao je poeziju, dok mu 2005. biva objavljen prvi roman Obješeni, a osam godina kasnije roman Črna mati zemla.
Književna kritičarka Irma Kovačić bila je puna hvale za zadnji roman gosta varaždinske knjižnice.
– Dvaput sam pročitala roman i čitala bih ga i opet. Kad bih morala iznijeti stručno mišljenje rekla bih da roman Črna mati zemla u više smislova ima višestruku strukturu – iznjela je niz pohvala Irma Kovačić.
Prvi roman, Obješeni, privukao ju je zato jer ju je pisao Međimurac te upotreba gornjomeđimurskog dijalekta u pisanju, no, priznala je, kako joj je taj roman bio otkriće.
– Črna mati zemlja strukturno je slična prvom romanu, no vidljiv je napredak u stilu i kvaliteti cjelokupnog djela – dodala je.
Tema samog romana Črna mati zemlja jesu samoubojstva, a zašto ta tema objasnio je autor Kristian Novak.
– Međimurje je dešperatan kraj sam po sebi, no sjećam se samoubojstva još iz vremena kad sam bio dijete. Prijatelj koji pronašao jednog obješenog ispričao mi je svoj doživljaj i to je na mene, kao dijete, ostavilo iznimno snažan dojam – dodao je Novak.
Fasciniralo ga je na koji način mala zajednica racionalizira smrt samoubojstvom i to je pokušao pretočiti u roman.
Glavni junak također je opterećen samoubojstvom jer mu se kao djetetu ubio otac, a on je sebe okrivio za njegovu smrt, no i za smrt drugih koji su počinili samoubojstvo.
– Tek nakon nekih 20 godina ipak zaključuje da možda i nije kriv – dodala je Kovačić.
Roman Kovačić nalazi mračnim, s mnogo teških tema poput pedofilije, masakra, psiholoških mučenja.
– Pisao sam o Međimurju, no nisam pisao o njemu kao arkadiji, već sam želio dočarati i drugu, mračniju stranu – dodao je Kristian Novak.
Velik značaj u knjizi posjeduju i fantazmagorije, mnoge legende vezane uz međimurski kraj.
– Mutna Mura, murske deklice, koje ljudima uzimaju ono toplo u njima, te šuma najčešći su izvor tih slika koje muče glavnog junaka. No, ono što ga tjera u taj svijet priča i legendi jest nemogućnost da prihvati očevu smrt. Za junaka-dijete otac nije mrtav, već je to samo predstava kako bi se sakrila još strašnija istina – kazala je Irma Kovačić.
Jedna sličnost junaka i pisaca posebno je zainteresirala i nasmijala publiku.
– I ja sam, kao i junak iz romana, imao imaginarnog prijatelja. No, sve je bilo u redu dok majci nisam spomenuo da postavi tanjur i za njega. To nije najbolje primila – kroz smijeh je dodao Kristian.
Cijeli je roman zapravo pokušaj rekonstrukcije prošlosti, no takvo što ne postoji, objasnio je autor.
– Junak romana izmislio je djetinstvo ne bi li prikrio svoje originalno koje je bilo loše. No, možemo li zaista znati što je bilo u prošlosti? Sjećanje je kreativan proces u kojem mi često idealiziramo sami sebe, a na to nas najviše potiče strah, kajanje i krivnja – dodao je Kristian Novak.
Što se budućnosti tiče, Kristian već piše treći roman naslovljen Ciganin, ali najljepši, a u pripremi je i filmska adaptacija Črne mati zemle.
Nakraju, zahvalio je svojoj sestri i dodao kako bez njezinih intervencija djela nipošto ne bi bila ista.
– Moja sestra je opaka čitateljica, iskreno kaže što misli i već mi se uvukla u podsvijest. Kad piše cijelo vrijeme u podsvjesti čujem njezin kritički glas i zbog toga iznimno pazim na svoje pisanje – u šali je ododao romanopisac.
Sad kreće u novu literarnu pustolovinu i, kako je on to sročio, mora sjesti kao nitko i ništa pred tekst i pisati pasus po pasus.
Ugodno druženje u Gradskoj knjižnici okončano je i mnogi su prisutni odlučili podijeliti riječ dvije s autorom.
Sljedećeg tjedna nastavlja se program Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici Varaždin, a tom prilikom ljubitelji pisane riječi moći će čuti Zvonimira Majdaka koji će govoriti o svojem djelu Pinot Noir.
