Uoči otvorenja izložbe ‘Erozije’ varaždinskog umjetnika Živka Toplaka u Galerijskom centru Varaždin popričali smo s autorom o njegovom dugogodišnjem radu i poimanju umjetnosti.
Ali čitati o umjetničkim djelima nije isto kao i doživjeti ta djela u realnom prostoru.
Stoga, ovo neka vam bude tek poticaj da u subotu, 1. kolovoza u 11 sati, dođete u Galerijski centar i prisustvujete otvaranju izložbe.
– Erozija je geološki pojam i namjerno sam odabrao taj pojam kako bih ukazao na vezu između vode i kamena – riječi su kojima je Živko Toplak započeo izlaganje o izložbi, ali i svome sveukupnom stvaralaštvu.
Voda i kamen
Njegovo stvaralaštvo, čiji je predmet upravo voda, poglavito Drava, nije završen rad, kazao nam je, no ipak predstavlja zatvorenu cjelinu.
– Radovi koji će biti izloženi uglavno su iz prošle i ove godine, dok su dva rada iz 2008. godine. Radi se o replikama stijena jadranskih otoka, Raba, Ugljana, Cresa, Malog Lošinja, Murtera i Kornata – objasnio nam je slikar Živko Toplak.
Poticaj za stvaralaštvo pronašao je u prirodom fenomenu erodiranog kamena.
– Vukla me znatiželja prema strukturi koja je nastala utjecajem vode na kamen. Nije nepoznato kako je moj interes prije bio okrenut Dravi, što se i vidi po dravskim akvarelima – objasnio nam je Toplak i istaknuo kako je upravo Drava njegov cjeloživotni interes.
Ipak, boravak u mnogim slikarskim kolonijama, uglavno smještenim u morske predjele, navela su ga da stavi Dravu na stranu, barem za vrijeme boravka na moru.
– Odlučio sam, kao kreativac, kako bi najbolje bilo zaobići klasične morske motive, poput brodica, pejzaža, ribica i sličnog. Stoga sam se okrenuo strukturi samog kamena, odnosno, utjecaju valova i vjetra na kamen – uputio nas je Toplak u tematiku svojih djela.
Umjetničke inovacije
U tom je kamenju pronašao fantastičan grafizam koji su prirodne sile utisnule u površinu kamena.
– Dok su drugi nosili školjkice u svoje domove, ja sam nosio kamen. To je urodilo plodom te sam ja svoj rad izložio pod nazivom ‘Iskustvo kamena’, a sastojao se od radova u potpunosti slikanih akvarelom – rekao nam je Toplak i naveo kako se ta izložba mogla vidjeti u Zagrebu, Ljubljani, Malom Lošinju te Varaždinu.
Izložba koju otvara u subotu unosi neke inovacije u plan umjetničke produkcije, nužne, kaže, za razvoj umjetnosti.
– Ovog sam se puta utisnuo u ‘kiparsko područje’, naime, dio izložbe su vrlo vjerne replike stijenja koje me toliko očaralo svojom estetskom dimenzijom. Što se samog procesa izrade tiče, prvo sam uzeo otisak uz pomoć silikonske gume i na taj način dobio sam negativ stijene, a kasnije sam, u ateljeu, u gips lijevao pozitiv – u kratkim crtama dao nam je Toplak ideju samog rada.
No, također se javila i potreba za slikarskom intervencijom u same gipsane odljeve.
– Uz pomoć fotografija težio sam, kroz slikarske tehnike, što vjernijem presliku. Ipak, kao novi moment u stvaralaštvu, odlučio sam u jednom radu, kroz koloriranje, unijeti i segment vlastite imaginacije, ne samo puko preslikavanje prirodnog originala – otkrio je Toplak.
Monotipije, akvareli, kubusi i filmska projekcija
Gumeni otisci, osim za ‘kiparski dio’, korišteni su i za izradu drugih eksponata.
– Devet monotipija nastalo je upotrebom gumenih otisaka kao matrica za otiske na preši, za duboki tisak – dodao je Toplak.
Dva akvarela, također dio izložbe, nastala su utjecajem mora na staru ribarsku kuću na otoku Žirju.
– Fasadu te stare ribarske kuće erodiralo je more do nevjerojatno interesantne grafičke strukture, točnije, more je izjelo mekanu tvar u žbuci, a preostala je samo tvrda struktura – tumači nam Toplak.
Uz navedene eksponate, izložiti će i pet kubusa, veličine 15 centimetara kubnih, koji na jednoj od ploha imaju fragment različitih stijena, a prikazati će i film.
– Taj filmski uradak nastao je u uvali Slanica, na Murteru, a riječ je o ambijentalnom snimku mora koje oplakuje kamen i, u neku ruku, objašnjava naziv izložbe – poetski je uobličio Toplak.
O budućnosti
U nekoliko riječi, ideja izložbe bila bi prije svega sukob vode i kamena, no, i više od toga.
– Također, to je promišljanje sudara mekanog i tvrdog, podatnog i oporog, vode i kamena – sažima Toplak.
U planu je retrospektivna izložba, sljedeće godine, povodom 50 godine umjetničkog rada te 70 godina života.
– Teško je reći u kojem ću se pravcu kretati u budućnosti, umjetnost traži drugačije načine izražavanja, a ja sam u punoj stvaralačkoj snazi. Ono što pogoni više od svega jest neka naivna dječja radoznalost – govori Toplak o danima koji tek dolaze.
Suvremeni svijet nije plodno tlo za umjetnost, smatra Toplak, i kao reakcija na takvo erozivno stanje u društvu vidi konceptualnu umjetnost.
– Pokret konceptualnih umjetnika stalno šalje poruke, kroz svoja djela, koja su istovremeno uznemirujuća i upozoravajuća, a kako je uloga svih umjetnika, time i likovnih, da bilježi vrijeme u kojem opstoje, teška je zadaća umjetnika, koji u ovo vrijeme, mnogih nepoznanica i mnogih obeshrabrujućih situacija, mora stvarati – ukazao nam je Toplak na neke probleme suvremene umjetnosti.
Svi su umjetnici kroničari svoga vremena, govori nam Toplak, umjetnost nije uljepšavanje, umjetnost je istina ili to nije.
Kultura u Varaždinu
Što se tiče kulture u Varaždinu, ističe kako nije zadovoljan stanjem, kao i mnogi drugi, no, ipak ne želi biti prekritičan.
– Postoje u varaždinskoj kulturi i neke trajne vrijednosti i mislim da s pravom možemo biti ponosni na naš grad. Još uvijek postoje umjetnici koji tu kulturu stvaraju, ne samo radi sebe i za sebe, i nadam se da će tako ostati i poslije nas – kazao nam je Toplak.
Varaždin ima visoke kriterije u procjeni umjetnosti, ali uvijek se javlja velik broj loših primjera umjetnika, no, smatra Toplak, sve je to dio varaždinske kulture.
– Uvijek postoje umjetnici i umjetnici – zaključuje na tu temu Toplak.
Na kraju, slobodni smo reći kako voda predstavlja cjeloživotni interes Živka Toplaka, nju nalazimo na njegovim počecima, posebice rijeku Dravu, a taj odnos prema vodi ne iscrpljuje se u odabiru umjetničkog sadržaja, već također i u odabiru medija kroz koji progovara.
– Naime, ja sam slikar akvarela.
