U utorak, 16. lipnja, s početkom u 19,30 sati, na Velikoj sceni HNK Varaždinu održat će se premijera glazbeno-scenske predstave “Mislibolesnik ili Hipohondrijakuš”. Tekst anonimnog kajkavskog autora (Le malade imaginaire) režirao je Ozren Prohić, koji je za predstavu odabrao glazbu M.A. Charpentiera, inače pisanu za komediju-balet Molierea Umišljeni bolesnik.
Projekt “Mislibolesnik ili Hipohondrijakuš” spaja dvije tradicije – kajkavsku dramu, u ovom slučaju primjer anonimne kajkavske drame nastale od kraja osamanaestog do prve trećine devetnaestog stoljeća, te tradiciju francuskog glazbenog baroka, koji se ostvaruje u operama ili kao svojevrsni bastardni žanr poput spomenutih Moliereovih komedija–baleta.
Anonimna kajkavska drama “Hipohondrijakuš” iznikla je iz više izvora. Nastala je kao udaljena referenca na Molierea, a utjecaje možemo naći i u Goldonijevim dijelima.
Karakteri drame podsjećaju na slične tipove u zapadnoeuropskoj dramskoj tradiciji, no nalazimo i specifične komične likove kakvima nema uobičajenog literarnog traga, no sretno su uklopljeni u društveni kontekst koji i danas aktualno govori o našoj i o europskoj situaciji.
S druge strane nalazimo glazbene brojeve M. A. Charpentiera koji su labavo vezani uz Moliereova “Umišljenog bolesnika” i stoga su se dramaturški uklopili u sličnu priču, priču o Hipohondrijakušu. Charpentierov “Le malade imaginaire” poigrava se arkadijskim slikama, brojevima duhovitog sadržaja koji su direktno igranje s orkestrom i naslanja se na tradiciju komedije dell’arte.
Dramaturškim spajanjem kajkavske slobodne adaptacije teme o umišljenom bolesniku i glazbe koja je za Moliereovu inačicu te teme napisana spajaju se dvije linije kazališnoga iskustva: ona europska, čiji smo sastavni dio, te ona lokalna, koja svojim lokalnim koloritom postaje specifična i europski zanimljiva.
Glazbeno-scensko djelo, projekt koji je i dramski i operni, u varaždinskom će HNK izvoditi deset glumaca, šest opernih pjevača, operni zbor i glazbenici – Varaždinski komorni orkestar.
Glumačku postavu čine Stojan Matavulj, Vid Balog, Mitja Smiljanić, Zdenko Brlek, Ozren Opačić, Marija Krpan, Jagoda Kralj Novak, Goran Malus, Darko Plovanić i Petra Kurtela. Operni pjevači su Jelena Štefanić, Ana Lice, Sofija Cingula, Siniša Galović, Ozren Bilušić i Alen Ruško.
Dirigent je Saša Britvić, scenograf Žorž Draušnik, kostimografkinja Irena Sušac, koreografkinja Zrinka Lukčec Kiko, oblikovatelj rasvjete Zoran Mihanović, zbor je uvježbala prof. Dada Ruža, asistentica kostimografkinje Žarka Krpan, a glazbeni producent Dragica Vitez-Fišer.
Prve reprize predstave su 17. i 19 lipnja, također na velikoj sceni varaždinskog kazališta.
