Premijera opere 'Caccia lontana' prvo će se dogoditi u Istarskom narodnom kazalištu, a zatim u siječnju dolazi u varaždinski HNK. U međuvremenu, uživat ćemo u pjesmama Ivana Padovca, u sada već tradicionalnom 'Koncertu u mraku'.
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu u
rujanskoj najavi sezone predstavilo je glazbeni program u kojem
je za oko zapela opera jednočinka ‘Caccia
lontana’ (‘Daleki lov’), hrvatskog autora
Antonia Smareglie, koja se radi u koprodukciji s
Istarskim narodnom kazalištem u Puli.
Kako se premijera opere bliži, porazgovarali smo sa
solisticama, ujedno nositeljicama glavnih uloga u ‘Dalekom
lovu’, varaždinskim pjevačicama Sofijom
Cingulom i Jelenom Štefanić.
Redatelj opere je Ozren Prohić, a premijera će
se održati u četvrtak, 22. studenog, u Istarskom narodnom
kazalištu u Puli. Varaždinsku premijeru očekujemo u siječnju
2019. kada bi važno djelo istarske glazbene baštine trebalo doći
na daske HNK.
Mezzosopranistica Sofija Cingula i sopranistica
Jelena Štefanić objasnile su kako je došlo
do suradnje HNK u Varaždinu i INK u Puli. Očito su neke stvari u
životu stvorene da se poklope jedna s drugom.
–
Kao Varaždinka, kad sam prije deset godina počela raditi na
Muzičkoj akademiji u Puli, dobila sam poziv da sudjelujem u
jednoj dramskoj predstavi. Redatelj Damir Zlatar
Frey želio je da ulogu majke u
Marinkovićevoj ‘Gloriji’ preuzme operna
pjevačica. To je bio moj prvi dodir koprodukcije varaždinskog i
pulskog kazališta – započela je Cingula.
Suradnja na ovogodišnjoj operi došla je Cingulinim radom u Puli
jer prije dolaska u istarski grad nije čula za Antonija
Smaregliju. Operni skladatelj rođen je 1854. godine u
Puli i sasvim slučajno se njegov datum rođenja poklapa s Danom
Grada Pule – 5. svibnja.
Također, Štefanić navodi kako je Smareglia jedini hrvatski
skladatelj čije su opere izvođene u njujorškom Metropolitanu,
svjetski poznatoj opernoj kući.
Česti nastupi na kojima pjeva njegove pjesme i slušanje opera,
Cingulu su zainteresirali za cjelokupno skladateljevo
stvaralaštvo.
Sofija
Cingula godinama je, paralelno s radom na Akademiji, s gitaristom
Darkom Rušecom u Varaždinu izvodila pjesme
Ivana Padovca koji je pred kraj svog života
oslijepio. Tu se razvila jedna druga ideja koja se pretvorila u
projekt ‘Koncert u mraku’ o kojem ćemo kasnije reći nešto više.
Kako u to vrijeme Cingula upoznaje rad Antonija Smareglije u
Puli, tako se upoznaje i s njegovom prvom operom ‘Caccia
lontana’, koju je napisao kao student u Trstu davne 1879. godine.
– Na nju sam naletjela u pulskoj sveučilišnoj knjižnici. Upoznala
sam se s klavirskim izvatkom njegove prve opere čije sam
fragmente izvela na jednom od koncerata povodom Dana Grada i
odmah se zaljubila u prekrasnu glazbu – govori Cingula.
Direktna poveznica Varaždina i Pule dogodila se saznanjem da je
Smareglija, kao i Padovec, pred kraj života izgubio vid.
Tako
se prošle godine u sklopu Padovčevog ‘Koncerta u mraku’ izveo i
izbor iz vokalne lirike pulskog skladatelja. Rad na operi, kao
sljedeći korak, bio je neminovan, pogotovo ako se u obzir uzme
kako će se ‘Caccia lontana’ u Hrvatskoj izvesti po prvi puta u
povijesti.
– INK u Puli imalo je želju izvesti nešto Smareglino, a HNK u
Varaždinu, koji ima status nacionalne kazališne kuće, htjelo je
praizvesti operu koja još kod nas nije izvedena – naglašavaju
Štefanić i Cingula te govore da se sve činilo kao idealna
kombinacija za koju su obje intendantice kazališta bile
zainteresirane.
Ozren Prohić, kao iskusni operni redatelj, znao je o kakvom je
dragulju riječ pa je uzbuđenje pred hrvatsku praizvedbu utoliko
veće. Sopran Jelene Štefanić tako će preuzeti ulogu Madonne
Belle, a mezzosopran Sofije Cingule ulogu Fiordalisa. Kako se na
sceni nalaze samo one, uz klavirsku pratnju Stjepana
Vugera koji je ujedno i dirigent, postavljanje opere
predstavljalo je pravi izazov.
–
Trebamo bolje znati svaki upad, fizički je zahtjevnije, glazbeni
voditelj nalazi nam se sa strane, a glasovno smo dosta ogoljene.
To dovodi do toga da moramo biti što bolje uigrane, kako bi
periferno osjetili jedni druge – objašnjavaju Štefanić i Cingula.
Cijeli proces i projekt bio je iznimno zahtjevan, posebno jer se
radi o hrvatskoj praizvedbi.
– Prije nego što stanemo na pozornicu, dolazi muzička priprema.
Prvo individualna, učenje teksta, glazbene probe s dirigentom, a
u to ulazi i poimanje psihologije lika – govore Štefanić i
Cingula te nastavljaju:
– U ‘Caccia lontana’ fabula je vrlo jednostavna i nema konkretne
psihologije lika te gotovo sve leži na režiseru, efektima i nama
samima. Pogotovo jer nam sam tekst nije toliko poznat pošto ne
postoji subliminalna baza podataka iz koje možemo nešto izvući.
Ovo je neka vrsta pionirskog rada, a Prohić nam je na probama
rekao da ‘mi pišemo ovu operu ispočetka’ – rekle su Štefanić i
Cingula te pozvale sve Varaždince na još jedan događaj koji će se
25. studenog odigrati u prostoru Europa
Medie varaždinskog HNK.
Radi
se o ‘Koncertu u mraku’, kojeg smo spomenuli na
početku ove priče. Riječ je o pjesmama iz opusa Ivana Padovca
koji se odražava već treću godinu zaredom, a u njemu sudjeluju
obje pjevačice te Vojin Perić, osnivač Kazališta
slijepih i slabovidnih ‘Novi život’. Uz umjetničku suradnju
pijanistice Ivane Godec Vinceković i
gitarističku pratnju Darka Rušeca, publika i izvođači nalaze se u
mraku te glazbu percipiraju akustički, a ne više vizualno.
Padovec je, kako smo spomenuli, na kraju svog života izgubio vid
te je bio lišen optičkog pa izvođači žele da i publika percipira
njihov nastup kao posebni događaj i uđe u svijet slijepih osoba
koje tako žive iz dana u dan. Glazba će tako postati univerzalnim
alatom spajanja svih prisutnih.
– ‘Koncertu u mraku’ ove je godine veliku potporu dala tvrtka
Bernarda d.o.o., a Padovčevo vrelo pjesama je neiscrpno te
zasigurno predstavlja posebnu vrstu uživanja u glazbi. Cijeli
koncert je veliki izazov i rađa se jaka doza emocija pri pjevanju
jer slijepi zaista žive život na fascinantan način – zaključuju
Sofija Cingula i Jelena Štefanić.