Fosilni ostaci vunastog nosoroga, procijenjene starosti oko 20.000 godina, pronađeni su 1982. godine na području Malog Segečaka i predstavljaju najbolje sačuvani primjerak takve vrste u Hrvatskoj.
Erik/a – vunasti nosorog jedan je
od najvećih projekata Gradskog muzeja Varaždin u
proteklih nekoliko godina, o čemu se priređuje izložba koja se
otvara u srijedu, 26. kolovoza ove godine u 19 sati u palači
Herzer.
Izložba obuhvaća multidisciplinarni prikaz jedinstvenog
paleontološkog nalaza, koji se prvi put predstavlja javnosti
nakon dugotrajnih i zahtjevnih radova u svrhu trajne zaštite,
provedenih u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom u
Zagrebu.
Fosilni ostaci vunastog nosoroga, procijenjene starosti oko
20.000 godina, pronađeni su 1982. godine na području Malog
Segečaka i predstavljaju najbolje sačuvani primjerak takve vrste
u Hrvatskoj.
Projekt Erik/a – vunasti nosorog ostvaren je uz
financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Grada Varaždina.
O otkriću vunastog nosoroga
Priča o otkriću nalaza vunastog nosoroga – Erike započinje krajem
1982. godine na području Malog Segečaka. Urušenje okomitog
prapornog profila, koji predstavlja strmi usjek puta prema
Vinogradima Ludbreškim, razotkrilo je životinjske kosti
neuobičajene veličine. Nalaz je prva primijetila i na njega
upozorila gospođa Erika Ivančić, zbog čega on i
nosi njezino ime. U ožujku 1983. fosilni ostaci vunastog nosoroga
iskopani su u suradnji Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskog
prirodoslovnog muzeja. Istraživanja su pokazala da se radi o
iznimnom paleontološkom nalazu koji, za sada, predstavlja
najbolje očuvan te jedini takav in situ nalaz pronađen na
području Hrvatske.
O vunastom nosorogu
Vunasti nosorog (Coelodonta antiquitatis, Blumenbach, 1799.)
izumrla je vrsta nosoroga koja je živjela u periodu srednjeg i
kasnog pleistocena od 550.000 do 12.000 godina na području Europe
i sjeverne Azije. Pripada skupini euroazijskih nosoroga s dvama
rogovima na glavi (Dicerorhininae), od kojih danas postoji još
samo sumatranski nosorog (Dicerorhinus sumatrensis). Uz vunastog
mamuta jedna je to od karakterističnih životinja ledenodobnih
krajolika. S velikom i upečatljivom glavom te kutnjacima s
visokom krunom, bio je vrlo dobro prilagođen tvrdoj travnatoj
hrani pleistocenskih tundri i stepa. Vunasti nosorog bio je
impozantna životinja sa zakrivljenim nazalnim rogom i do 90 cm
duljine. Tijelo mu je bilo prekriveno dugom, oštrom dlakom,
dosezao je težinu do 2,9 tona i dužinu tijela do 360 cm. Vunasti
nosorozi spolnu zrelost postizali su u dobi od 4 do 5 godina, a
životni vijek bio im je 40-45 godina. Ako se izuzmu paleolitički
lovci, ove životinje nisu imale prirodnih neprijatelja.
O izložbi
Tematska izložba Erik/a – vunasti nosorog predstavlja jedinstvenu
muzejsku priču kojom se publici kroz prizmu multidisciplinarnosti
nastoji prikazati jedan takav izniman paleontološki nalaz.
Izložba prati nalaz vunastog nosoroga od njegova otkrića,
potkrijepljenog audiovizualnim zapisima sudionika istraživanja,
zatim kroz faze klasične i digitalne zaštite i obrade fosilnih
ostataka, rekonstrukciju životinjskog i biljnog svijeta tijekom
kasnog pleistocena u vidu 3D animacija s izlošcima materijalnih
ostataka gornjopaleolitičkih lovaca te, na kraju, sa središnjim
eksponatom kostura vunastog nosoroga popraćenog proširenom
stvarnošću.
Zašto Erik/a?
Morfometriska analiza lubanje napravljena u Hrvatskom
prirodoslovnome muzeju ukazuje na muški spol jedinke. Kako se ime
Erika ne bi mijenjalo jer predstavlja svojevrsni brend, ostaje se
i dalje pri tom nazivu s naglašenim slovom A koje ograđuje
znanstvenu spoznaju.
Organizator: Gradski muzej Varaždin.
Suradna ustanova: Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb.
Autorica izložbe: Lovorka Štimac-Dedić, Gradski muzej Varaždin.
Stručni suradnik: Dražen Japundžić, Hrvatski prirodoslovni muzej.
Dizajn izložbe: Bojan Mucko.
Grafičko oblikovanje kataloga: Vedran Hunjek.
3D video rekonstrukcije: Brajan Martinović.
Proširena stvarnost: Ivica Jeremić.
Fotogrametrija: Nino Skupnjak.
Glazba i oblikovanje zvuka: Ksenija Ladić.