Glavnu ulogu Matijaša tumači mlada glumica Dea Presečki.
Danas je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu najavljena
premijera predstave ‘Matijaš grabancijaš dijak’ Tituša
Brezovačkog, u režiji zagrebačkog redatelja
Krešimira Dolenčića.
Premijera predstave je 8. srpnja na Velikoj sceni, dok će se neke
izvedbe izvesti i na otvorenom, odnosno u dvorištu Vile
Bedeković.
‘Matijaš grabancijaš dijak’ jedan je od
najintrigantnijih tekstova starije kajkavske drame, ali i
hrvatske starije književnosti uopće. O predstavi su govorili
članovi autorske i glumačke ekipe.
Dramaturg Ozren Prohić istaknuo je suvremenost
ovog teksta, komedije tiskane 1804. godine.
– To je kraj jedne zamišljene trilogije koju završava Krešo
Dolenčić. Imali smo prvo ‘Čine barona Tamburlana’ 2019. godine,
‘Cigle svete Elizabete’ iz 2020. i sada radimo biser kajkavske
baštine. Tekst je beskrajno suvremen. Kroz teorijsku literaturu i
scensku praksu nije bio toliko cijenjen, a kroz sve što smo
iščitali, vidjet će se koliko je taj tekst konzistentan te
kazališno potentan – kazao je Prohić te dodao:
– Tekst je adaptiran, napravljeno je da se predstava može
najnormalnije pratiti. Adaptacija je napravljena s nekim
dijelovima koje je napisao kolega Dolenčić te je posebno,
beskrajno zanimljiv njegov kraj na kajkavskom. Vid
Balog je iz svoje riznice izvadio neka čaranja i
strahove, iz nekih pučkih predaja. Nadopunili smo ga i jednom
poemom ‘Jeremijaš’ Tituša Brezovačkog. Iako datira s
početka 19. stoljeća i govori o problemima u
društvu, čini se kao da je napisana danas – rekao je
Prohić.
Redatelj Krešimir Dolenčić osvrnuo se na svoju povezanost s
krajem u kojem se govori kajkavskim narječjem.
– To je posve drugačija od prethodne dvije komedije. ‘Matijaš’ je
predstava u kojoj sam se najviše bacio u duboke vode fantazije,
kazalište jakih karaktera koje volim, baziranih na licima
komedije dell’arte, ono što u literaturi postoji od
Plauta do Molièrea pa nadalje.
Volimo često zaboraviti naše velike pisce i umjetnike, a
Brezovački je jedan od njih. Nije puno ostavio iza sebe, ali ono
što je ostalo, vrlo je vrijedno. Inače sam podrijetlom iz
Đurđevca, osjećam se genetski povezan sa svim tim skupa i to baš
u Varaždinu. Zahvalan sam zbog rada na ovom djelu – kazao je
Dolenčić.
Istaknuo je zahtjeve rada na otvorenom i zatvorenom
prostoru.
– Radili smo predstavu i vani i unutra, ali vani nam je
posljednjih dva tjedna to bilo nemoguće zbog vrućina. Varaždinski
HNK nema dvije ekipe tehnike da servisira i ‘Hamleta’ i
‘Matijaša’. Odlučili smo da prve izvedbe budu unutra, a onda
idemo na ‘gostovanje’ kod Bedekovićke. Smatram da je to
kvalitetno rješenje za ljeto u Varaždinu, a od jeseni će normalno
biti izvedbe na Velikoj sceni – naglasio je redatelj.
Osvrnuo se na glavnu ulogu Matijaša grabancijaša koju
tumači Dea Presečki.
– Ona je bila moja studentica. Volim mladim glumcima dati priliku
i mislim da je to jako važno. Na Akademiji se svake godine
proizvede nekoliko izvrsnih glumaca. Pogotovo jer živimo u tom
sustavu, po meni prastarom, gdje postoje vječni ansambli. Uvijek
kažem da u životu glumca postoje dva trenutka; jedan kad te
prime na Akademiju pa primiš diplomu, a drugi kad te zaposle u
ansamblu nekog kazališta i tada zaslužiš penziju. U
taj sustav pokušavam ubaciti bug i stalno dovesti
nekoga od tih mladih ljudi. Upravo je to i sama Dea, sjajna
glumica iz Krapine koja je to zaslužila jer Matijaš
nema spola. Ona je kao Luka Modrić, napravi
dobrih 17 kilometara na sceni, odličan je govornik i talentirana
glumica. Uostalom, imamo ekipu vrhunskih glumaca kajkavaca koji
to sve zajedno mogu iznijeti – zaključio je Dolenčić.
U glavnoj ulozi Matijaša grabancijaša dijaka je Dea Presečki,
Vuksan je Robert Plemić, a Smolko Denis
Bosak, dok Jugovića igra Robert
Španić. U ostalim ulogama su Zdenko Brlek, Matko
Buvač, Mladen Grof Jerneić Erdody, Darko Plovanić i
Vid Balog.
Scenografkinja je Irena Kraljić,
kostimografkinja Martina Ptičar.
Skladatelj je Ivan Josip Skender, oblikovatelj
rasvjete Ivan Štrok, suradnica za scenski pokret
Matea Bilosnić, jezični savjetnik Vid
Balog, a asistent redatelja Mihael
Kramarić.
Izvedbe na Velikoj sceni su još 9. i 10. srpnja u 20 sati, dok su
ostale kod Vile Bedeković (16., 17. i 18. srpnja u 21 sat).