Tradicionalna litavska dekoracija 'sodas' je dekoracija ručno izrađena od slame i konca, a ujedno je i najljepši oblik narodne likovne umjetnosti koja se sačuvala do danas.
Polazeći od tradicija narodnog obrtništva, narodna umjetnost
živi, nju njeguju i nastavljaju narodni umjetnici. U svom radu
narodni umjetnici nastoje prikazati običaje, ljepotu prirode i
tradiciju narodnog stvaralaštva svoga zavičaja. Njihova djela
likovne umjetnosti približavaju nam život i rad naših djedova i
baka i naših praroditelja te otkrivaju njihov odnos s prirodom.
U djelima primijenjene umjetnosti oživljavaju stare oblike raznih
artefakata, a njihova dekoracija odražava ranu kulturu i
svjetonazor ljudi. Radovi narodnih umjetnika dostupni su svim
ljudima bez obzira na njihovu dob, mjesto življenja i jezik kojim
govore, jer odražavaju svjetonazor i mentalitet samog naroda.
Prirodnost, jednostavnost, istinska naivnost i osjećajnost tih
radova očaravaju gledatelja i dopiru do svakog srca.
Kao i život općenito, narodna umjetnost postaje sve modernija i
poprima nove oblike ne gubeći svoju posebnost i originalnost.
Biti lišen narodne umjetnosti bio bi veliki gubitak za suvremenog
pojedinca i njegovu kulturu.
Tradicionalna litavska dekoracija “sodas” (hrv. doslovno vrt) je
dekoracija ručno izrađena od slame i konca, a ujedno je i
najljepši oblik narodne likovne umjetnosti koja se sačuvala do
danas. Dekoracije od slame su dio baštine litavske narodne
likovne umjetnosti, odnosno poseban oblik baltičke kulture iz
koje saznajemo kako su Balti doživljavali svijet i koje su
tradicije njegovali.
U baltičkoj umjetnosti važni su bili ne samo boja i simboli, već
i oblici. Najrasprostranjeniji oblik takvih dekoracija su dvije
piramide spojene u osnovi: vrh jedne piramide usmjeren je uvis (u
nebo), a vrh druge – u zemlju (podzemlje). Takva dekoracija
sastavljena je od dva geometrijska lika – trokuta i kvadrata.
Gledajući dekoraciju odozgo, vidimo kvadrat, a ako ju promatramo
sa strane, vidimo dva trokuta čiji su vrhovi suprotno usmjereni.
Trokut simbolizira duhovni svijet (Boga), planinu, Sveto
Trojstvo; tri svemirska područja – nebo, zemlju i podzemlje; tri
životna ciklusa – rođenje, život i smrt, oca-majku-dijete;
tijelo-um-duh; početak-sredinu-završetak. Kvadrat pak je simbol
materijalnog svijeta, odnosno zemlje, stabilnosti, poretka i
harmonije; četiri doba dana; četiri godišnja doba; četiri osnovna
elementa i četiri životna razdoblja.
Dizajn tih dekoracija vrlo je arhaičan i autohton. Njihovo
podrijetlo seže u daleku prošlost i povezuje se s poimanjem
“svete geometrije” i snage njezina djelovanja u starim kulturama.
“Sodas” predstavlja model svijeta u kojem je sve međusobno
povezano. On obuhvaća materiju i duh, zemlju i nebo, život i
smrt.
Za izradu takvih dekoracija odabrana je slama. U davnini je slama
smatrana simbolom života, jer ona naraste, razvija klas i zrno iz
kojeg idućih godina niče novi životni ciklus. Iz zrna posijanog u
zemlju nikne plod koji daje kruh – nasušnu hranu čovječanstva. Na
taj način slama povezuje nebo i zemlju.
Takve dekoracije izrađivale su se u cijeloj Litvi i bile su
nezaobilazan dio litavskih narodnih običaja. Visjele su iznad
dječjih krevetića, svadbenih stolova, njima su se ukrašavale kuće
na Badnjak i Uskrs. Ponekad su bile dodatno obogaćene
zvjezdicama, ptičicama, sunašcima, kao i girlandama, cvijećem od
papira, raznim biljkama, klasovima.
Dekoracije su obično visjele sa stropa i stvarale svečani ugođaj.
Morale su se vrtjeti, što brže, to bolje. Vjerovalo se da svojom
vrtnjom pročišćuju kuću, ispunjavaju je pozitivnom energijom,
slogom i šire harmoniju.
Gledajući u dekoracije “sodas”, čovjek nehotice pomisli: ako se u
toj dekoraciji slažu trokuti i kvadrati, možda se i u čovjeku
mogu složiti prolaznost tijela i vječnost duha.
Uz slamnate ukrase, na izložbi tradicionalne litavske umjetnosti
predstavljeni su i predmeti od keramike i linorezi.
Organizatori izložbe: Veleposlanstvo Republike Litve u Republici
Hrvatskoj, Nacionalni muzej Litve, Centar za narodnu kulturu u
Vilniusu i Gradski muzej Varaždin.
Autori dekoracija: Inga Ablingienė, Rasa Dubakienė, Rasa
Gelčienė, Rasa Ivanauskienė, Raimonda Kiminaitė, Marija Liugienė,
Artūras Narkevičius, Nijolė Pivorienė, Vida Sniečkuvienė, Aušra
Steikūnienė.
Mjesto i vrijeme održavanja izložbe: Gradski muzej Varaždin /
Galerija umjetnina, Trg M. Stančića 3, 15. 12. 2021. – 5. 1.
2022.
Ulaz za razgled izložbe je besplatan.