Ulaz za razgled izložbe je besplatan.
U palači Sermage jučer je otvorena izložba ‘U
harmoniji s ljepotom narodne umjetnosti Litve: Potraga za
inspiracijom’.
Uz veleposlanicu Litve Jūratè Raguckienè koja je
i otvorila izložbu, otvorenju su prisustvovali i zamjenik
gradonačelnika Grada Varaždina Miroslav
Marković, predsjednik Županijske skupštine
Varaždinske županije Josip Križanić, te
ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Ivan Mesek.
– Meni je posebno drago da uime Veleposlanstva mogu otvoriti ovu
izložu Litvanske narodne umjetnosti, koja se poklapa s ovim
preblagdanskim razdobljem. Kao veleposlanicu me posebno vesele
dobri odnosi naših dvaju država i zapravo mi je velika želja da
ne surađuju samo vlade i institucije već i ljudi, stoga smo i
otvorili ovu izložbu. Nadam se da će se izložba svidjeti
građanima Varaždina, a ovom prigodom svima čestitam Božić –
istaknula je veleposlanica Litve u Hrvatskoj, Jūratè
Raguckienè.
– Ovo nije naša prva suradnja s Veleposlanstvom Litve. Oni su se
nama javili u ovo predbožično, adventsko vrijeme, da predstave te
svoje tradicionalne ukrase. To nije samo bila adventska
tradicija, već se radi o raznim predmetima koji su imali svoju
simboliku.Lijepo je da se sve to utkalo u tradiciju Litve, a
svaka zelja ima neku svoju tradiciju koja je bitna, kao što mi
imamo primjerice licitarstvo. Tu je i jako zanimljiva lončarska
umjetnost – istaknuo je ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin
Ivan Mesek.
Dodao je i još jednu sličnost s Hrvatskom.
– Tu je i jedan specifikum, naivna umjetnost u tehnici linoreza,
to ima možda dodirnih točaka s nama, odnosno našom naivom. Kod
nas su doduše naivni umjetnici radili s uljima na staklu, ali ovi
linorezi su jako zanimljivi – ističe Mesek.
Tradicionalna litavska dekoracija ‘sodas’ (hrv. doslovno vrt) je
dekoracija ručno izrađena od slame i konca, a ujedno je i
najljepši oblik narodne likovne umjetnosti koja se sačuvala do
danas. Dekoracije od slame su dio baštine litavske narodne
likovne umjetnosti, odnosno poseban oblik baltičke kulture iz
koje saznajemo kako su Balti doživljavali svijet i koje su
tradicije njegovali.
U baltičkoj umjetnosti važni su bili ne samo boja i simboli, već
i oblici. Najrasprostranjeniji oblik takvih dekoracija su dvije
piramide spojene u osnovi: vrh jedne piramide usmjeren je uvis (u
nebo), a vrh druge – u zemlju (podzemlje). Takva dekoracija
sastavljena je od dva geometrijska lika – trokuta i kvadrata.
Gledajući dekoraciju odozgo, vidimo kvadrat, a ako ju promatramo
sa strane, vidimo dva trokuta čiji su vrhovi suprotno usmjereni.
Trokut simbolizira duhovni svijet (Boga), planinu, Sveto
Trojstvo; tri svemirska područja – nebo, zemlju i podzemlje; tri
životna ciklusa – rođenje, život i smrt, oca-majku-dijete;
tijelo-um-duh; početak-sredinu-završetak. Kvadrat pak je simbol
materijalnog svijeta, odnosno zemlje, stabilnosti, poretka i
harmonije; četiri doba dana; četiri godišnja doba; četiri osnovna
elementa i četiri životna razdoblja.
Dizajn tih dekoracija vrlo je arhaičan i autohton. Njihovo
podrijetlo seže u daleku prošlost i povezuje se s poimanjem
“svete geometrije” i snage njezina djelovanja u starim kulturama.
“Sodas” predstavlja model svijeta u kojem je sve međusobno
povezano. On obuhvaća materiju i duh, zemlju i nebo, život i
smrt.
Za izradu takvih dekoracija odabrana je slama. U davnini je slama
smatrana simbolom života, jer ona naraste, razvija klas i zrno iz
kojeg idućih godina niče novi životni ciklus. Iz zrna posijanog u
zemlju nikne plod koji daje kruh – nasušnu hranu čovječanstva. Na
taj način slama povezuje nebo i zemlju.
Takve dekoracije izrađivale su se u cijeloj Litvi i bile su
nezaobilazan dio litavskih narodnih običaja. Visjele su iznad
dječjih krevetića, svadbenih stolova, njima su se ukrašavale kuće
na Badnjak i Uskrs. Ponekad su bile dodatno obogaćene
zvjezdicama, ptičicama, sunašcima, kao i girlandama, cvijećem od
papira, raznim biljkama, klasovima.
Dekoracije su obično visjele sa stropa i stvarale svečani ugođaj.
Morale su se vrtjeti, što brže, to bolje. Vjerovalo se da svojom
vrtnjom pročišćuju kuću, ispunjavaju je pozitivnom energijom,
slogom i šire harmoniju.
Gledajući u dekoracije “sodas”, čovjek nehotice pomisli: ako se u
toj dekoraciji slažu trokuti i kvadrati, možda se i u čovjeku
mogu složiti prolaznost tijela i vječnost duha.
Uz slamnate ukrase, na izložbi tradicionalne litavske umjetnosti
predstavljeni su i predmeti od keramike i linorezi.
Organizatori izložbe su Veleposlanstvo Republike Litve u
Republici Hrvatskoj, Nacionalni muzej Litve, Centar za narodnu
kulturu u Vilniusu i Gradski muzej Varaždin.
Autori dekoracija: Inga Ablingienė, Rasa Dubakienė, Rasa
Gelčienė, Rasa Ivanauskienė, Raimonda Kiminaitė, Marija Liugienė,
Artūras Narkevičius, Nijolė Pivorienė, Vida Sniečkuvienė, Aušra
Steikūnienė.
Izložba je otvorena za razgled do 5. siječnja 2022. godine,
a ulaz za razgled izložbe je besplatan.