Izložba varaždinske autorice nosi naziv 'Između jave i sna'.
U Galeriji HDLU, u Kuli stražarnici, u utorak 21. lipnja u 19
sati bit će otvorena izložbe slika pod nazivom ‘Između jave i
sna’ varaždinske autorice Sandre Horvat. Izbor radova i postav
izložbe potpisuje Klara Macolić Kuparić, povjesničarka
umjetnosti. Izložba ostaje otvorena do 8. srpnja.
Sandra Horvat rođena je 30. kolovoza 1986. u Varaždinu. Nakon
osnovne škole upisuje srednju Graditeljsku školu u Čakovcu,
završivši smjer likovne umjetnosti i dizajna, odjeljenje dizajna
unutrašnje arhitekture. Potom upisuje studij graditeljstva na
Veleučilištu u Varaždinu, na kojem je diplomirala 2011. Likovnom
umjetnošću fascinirana je još od osnovnoškolskih dana, a ona je i
jedan od najvažnijih razloga za odabir upravo one srednje škole
koja će joj omogućiti da dodatno razvije kreativnost. Našla se u
slikarstvu ponajprije u tehnikama tempere i akrila. Inspiraciju
većinom crpi iz nadrealizma. Uz slikarstvo bavi se unikatnim
nakitom, ručno izrađujući svaki element, postavljajući ih potom u
vlastite kreacije. Krajem 2017. postala je članicom HDLU-a
Varaždin. Do sada je izlagala je na petnaestak skupnih izložbi i
tri puta samostalno. Sudjelovala je na brojnim likovnim
kolonijama, uglavnom humanitarnog karaktera.
O radu Sandre Horvat Klara Macolić Kuparić kaže:
– Slike Sandre Horvat oblikovane su u dva usporedna smjera. Dok
se s jedne strane, pod prinudom postojeće stvarnosti, na njima
nužno nalaze motivi implicitne jasnoće, živog (lica, aktovi,
leptiri) ili neživog podrijetla (slagalice ili ostali uporabni
predmeti), druga je strana na granici mogućeg. Simbolizirano
prikazivanje onostranog i iracionalnog postavlja se kao opreka
ovostranim realitetima. Sraz između realnog i irealnog doprinosi
dvostrukom karakteru značenja. Prostor slike nije neutralan, on
je idealno okruženje za jedinstven umjetnički doživljaj u kojem
se prožimaju dvije oprečne interpretacije realnosti. Vividne
boje, ilustrativan karakter, kao i specifična prostorna
geometrija doprinose nadrealnom dojmu. Poetičnost romantične
sanjarije postignuta je bez zlokobnog događaja. Iako autorica
upotrebljava elemente iluzionističkog slikarstva pri savladavanju
standardnih akademskih zadataka poput akta i portreta, ona
mimetički ne kopira stvarnost. Upravo izdvajanjem simulakruma od
faktuma, stvara nove fantastične scene. Ukoliko se izloženi
ciklus razmotri unutar autoričinih referenci na filozofsku
tradiciju nadrealizma, tada se može tumačiti kao pobuna protiv
svjetovnih realiteta. Stoga je akrile nastale 2021. godine
potrebno sagledati kao cjeloviti ciklus, nadahnut nadrealističkom
vizijom onostranog.