Znanstveno-likovna monografija Petra Puhmajera cjelovit je pregled povijesti reprezentativne stambene i javne arhitekture u razdoblju 17. i 18. stoljeća u tad najvećem gradu kontinentalne Hrvatske.
Na rasporedu Srijede u Muzeju 1. ožujka u palači Herzer je
predstavljanje knjige Barokne palače u Varaždinu autora Petra
Puhmajera. Knjigu su objavili ArTresor naklada i Institut za
povijest umjetnosti u suizdanju s Državnim arhivom u Varaždinu,
Gradskim muzejom Varaždin te HAZU-om, Zavodom za znanstveni rad u
Varaždinu.
Grad Varaždin s pravom nosi epitet jednoga od najljepših baroknih
gradova u Hrvatskoj. Skladni splet ulica s elegantnim pročeljima
kuća te niz trgova naglašenih monumentalnim sakralnim sklopovima
odišu nevjerojatnom ljepotom. Izrastao iz tkiva srednjovjekovnog
grada, Varaždin dobiva novo lice već u 16. stoljeću, kad se
opasuje modernim sustavom renesansnih fortifikacija.
No radikalna transformacija uvođenjem prostorne dinamike,
sceničnosti i reprezentativnosti događala se postupno u dva
“barokna” stoljeća – sedamnaestom i osamnaestom. Dok se u 17.
stoljeću u Varaždinu ponajprije formiraju dva samostana –
franjevački i isusovački, s osebujnim ranobaroknim crkvama
građenima po uzoru na zagrebačku Sv. Katarinu, u idućem je
stoljeću raskošni kasni barok oplemenio siluetu grada obnovom
župne i gradnjom uršulinske crkve.
Ono što je, međutim, dubinski preobrazilo samu urbanu strukturu,
reprezentativna je stambena i javna arhitektura. Kontinuirani
tijek gradnje, započet još u ranobaroknom razdoblju, nastavlja se
još većim intenzitetom u doba zrelog i kasnog baroka, a
kulminirao je u kratkom vremenu kad Varaždin, postavši hrvatskim
glavnim gradom (1767. – 1776.), doseže zenit svojega razvoja.
Plemićke i građanske rezidencije te obnovljena Gradska vijećnica
i županijska palača čine jedan od najvrjednijih korpusa hrvatske
barokne profane arhitekture.
Znanstveno-likovna monografija Petra Puhmajera Barokne palače u
Varaždinu cjelovit je pregled povijesti reprezentativne stambene
i javne arhitekture u razdoblju 17. i 18. stoljeća u tad najvećem
gradu kontinentalne Hrvatske.
Knjiga opisuje urbanistički razvoj Varaždina, pruža uvid u
naručitelje i graditelje palača, daje analizu prostorne
organizacije i oblikovno-stilskih značajki te kontekst njihova
nastanka u okviru srednjoeuropske barokne arhitekture. Svaka od
devetnaest uključenih građevina detaljno je obrađena u katalogu.
Knjiga obaseže 340 stranica, bogato je opremljena povijesnim
prilozima, arhitektonskim nacrtima i kvalitetnim suvremenim
fotografijama autora Paola Mofardina i Petra Puhmajera, a sadrži
i kazala te sažetak na engleskom jeziku.
U predstavljanju sudjeluju: urednica knjige dr. sc. Katarina
Horvat-Levaj, dr. sc. Ratko Vučetić i autor dr. sc. Petar
Puhmajer. Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
O autoru
Petar Puhmajer diplomirao je povijest umjetnosti i engleski jezik
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je 2012. i
doktorirao s temom o baroknim palačama u Varaždinu. Radi u
Hrvatskom restauratorskom zavodu kao konzervator savjetnik. Vodio
je projekte konzervatorsko-restauratorskih istraživanja,
samostalno ili u suradnji izradio više desetaka elaborata,
studija i ekspertiza, obavljao stručni konzervatorski nadzor te
koordinirao radove na nepokretnim kulturnim dobrima.
Bavi se istraživanjem arhitekture 18. do 20. stoljeća. Autor je
četiriju knjiga i niza znanstvenih članaka o povijesnoj
arhitekturi i zaštiti kulturne baštine. Suradnik je na projektima
Eugen Savojski i gradovi-tvrđave jugoistočne granice Habsburške
monarhije te Et tibi dabo: Naručitelji i donatori umjetnina u
Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800.
godine. Dobitnik je povelje Društva povjesničara umjetnosti
Hrvatske 2009. godine za suautorstvo knjige Palača šećerane u
Rijeci.