O knjizi će govoriti Branko Detelj i Zdravko Zima.
Predstavljanje knjige ‘Putnik s lažnim pasošem’ autora
Zdravka Zime održat će se u četvrtak 18. svibnja
u 18 sati u prostorijama Gradske knjižnice i čitaonice ‘Metel
Ožegović’ Varaždin.
Knjigu je izdala naklada Ljevak, a o knjizi će govoriti profesor
Branko Detelj i autor Zdravko Zima, hrvatski
publicist, esejist i književni kritičar. Razgovor će moderirati
urednik Nenad Rizvanović.
O knjizi: “Strukturom i prezentiranim imenima knjiga Zdravka Zime
Putnik s lažnim pasošem doima se kao svojevrsni nastavak njegovih
Ekstraeseja. Neki autori, ponajprije Krleža, Matoš, Kocbek i Kiš,
fungiraju kao lajtmotivi, otvarajući ili zatvarajući krug
njegovih kritičarskih i esejističkih opservacija. Od analize
Krležina gotovo nepoznatog i desetljećima zatajenog teksta
“Brašančevo u Dubrovniku”, od opetovanog čitanja Andrićeve
“Proklete avlije” i apostrofiranja eseja “Razgovor s Gojom”, u
kojem je umjetnik identificiran kao maskirana spodoba u sumraku
ili kao putnik s lažnim pasošem, ukratko kao diverzant koji
podriva posvećene institucije i autoritete, od Gustava Matoša de
Sequeire, pisca koji djeluje kao Matošev portugalski blizanac,
ovjeren serijom biografskih jukstapozicija koje zvuče poput
prvorazredne senzacije, od Ujevićeve sudbine kanalizirane u
sudbonosnu ili, točnije, epohalnu lirozofiju, do takvih autora i
autoriteta kao što su Kiš i Kocbek, prvi u zrcalu epistolarne
komunikacije, drugi u trajno podržavanoj mladosti, evidentiranoj
u potrebi da se izdigne iznad svoje biološke zadanosti, od
hrvatskih do srpskih, slovenskih i inih autora, balkanskih i
inozemnih, od Bore Ćosića, Kovača i Gotovca do Josepha Rotha,
Joycea i McCanna, Zima kopa po slojevima u kojima je sloboda prvi
i posljednji atribut. Posebno poglavlje pripada ogledu o
misteriju samoubojstva, potaknutom slučajem Prima Levija, ali
ekspliciranim isto tako mnogim primjerima iz bliže i dalje
prošlosti. Knjigu zaokružuje paralelni portret Luisa Sepúlvede i
Nikole Viskovića, epiloška sekvenca o Kišu i retrospektivni uvid
u Matoševe beogradske godine, važan podjednako zbog Matoša ali i
zbog eliminiranja nekih davno uvriježenih predrasuda.”