Poziv iz Beograda varaždinskom autoru i uredniku stigao je nakon nedavnog uspjelog predstavljanja u Parizu.
Varaždinski književnik Robertino Bartolec
imat će priliku 28. rujna gostovati u Biblioteci grada
Beograda, gdje će, s početkom u 19 sati, predstaviti
dvije svoje recentne knjige. Jedna od njih nosi naziv Oscar
Wilde & Miroslav Krleža “Salomé”, a druga Le
Compromis de Salomé – Salomé biblique à travers les drames de
Oscar Wilde et Miroslav Krleža. Ovaj događaj u
Beogradu se upriličuje u povodu 130 godina od
rođenja Miroslava Krleže (Zagreb, 7. srpnja
1893.).
Knjige o kojima će biti riječi na predstavljanju najnoviji su
projekti Robertina Bartolca i njegove nakladničke tvrtke
Modernist nakladništvo, s time da su obje izašle
i u nakladio pariškog Theatrooma. Na sam Krležin
rođendan, 7. srpnja ove godine, Bartolec je upravo u Parizu
održao uspjelo predstavljanje obiju navedenih knjiga.
– U Beogradu će se, kao i u Parizu, još jednom, između ostalog,
ukazati na varaždinsko porijeklo jednog od najvećih europskih
intelektualaca i književnika. Također, za Krležin estetski
narativ ključno, prilika je za osvrnuti se na odnos beogradskih
surealista i Krleže, posebno na književnu relaciju s
Markom Ristićem – govori Bartolec uoči
gostovanja u Beogradu. Također najavljuje da nakon predstavljanja
u Parizu i Beogradu slijede promocije u Ljubljani,
Dublinu, Manchesteru, Londonu, Trstu…
Izdanja o kojima je riječ tiskane su trojezično – na hrvatskom,
francuskom, i engleskom jeziku unutar jedne publikacije.
– Knjige su objavljene povodom 130-og rođendana najvećeg
hrvatskog književnika Miroslava Krleže, Oscar
Wilde piše “Salomu” u Parizu, objavljuje prvo izdanje na
francuskom jeziku točno prije 130 godina, korice krasi
Sarah Bernhardt koja je trebala kazališno
utjeloviti Wildeovu Salomu, a ove godine se i obilježava točno
100 godina od smrti Sarah Bernhardt, također 100 godina je i od
smrti Terezije Goričanec Drožar (preminula u
Varaždinu, 1923.), bake Miroslava Krleže kojoj sam Krleža
zahvaljuje na leksiku veličanstvenih Balada Petrice
Kerempuha.
Bartolec literarnom studijom Le Compromis de
Salomé fokusira odnos dva pisca prema istovjetnom
tekstu, biblijskom zapisu o Salomi, kojeg iz vlastite perspektive
Irac i Hrvat dramski analiziraju.
– Štoviše, u tim jednočinkama – moralnom, duhovnom i estetskom
srazu Salome i Ivana Krstitelja
– Wilde i Krleža nalaze sebe, nešto autentično svoje. I ne samo
to, autorskim pečatom svjesno kreiraju kako vlastiti autoportret,
doslovno autobiografsko svjedočanstvo, tako i refleksiju
neizbježno i vječno tragičnog u ljudskom, čime je saga o Salomi i
njezinom seduktivnom ‘danse macabre’ sa sedam velova oda
fenomenologiji skaradnog, ispraznog i brutalnog, ali i ljepoti
koja nas od devastacije civilizacijski jedina može spasiti –
tumači Bartolec.
Teatarskim jednočinkama, naglašava autor u Le Compromis de
Salomé, Wilde i Krleža posredovanjem složenih
literarnih/dramskih procesa evokacije biblijskog motiva,
autobiografskim reminiscencijama i asocijacijama na aktualna
društvena i politička previranja traže i pronalaze modus
umjetnički proučiti i osmisliti intelektualni i senzibilni
arhetip (Saloma vs. Ivan Krstitelj) čovjekova bivanja.
Wilde spisateljski započinje rad na Salomé 1891.
godine, iznosi faktografiju Bartolec i dodaje:
– Lipnja 1892. godine u londonskom Palace Theatreu počinju probe
za kazališnu premijeru (Sarah Bernhardt prihvatila je utjeloviti
Salomu). Međutim, kroz kraljevskog nadležnika za dramsku
umjetnost Edwarda Pigotta suspendirana je
mogućnost igranja okoristivši zakonski naputak da nije
svrsishodno prikazivati biblijske likove kazališnim predstavama.
Wilde napušta mogućnost engleske teatralizacije “Salomé” u korist
književnog publiciranja francuske i engleske verzije teksta.
Francuska inačica knjige izlazi 1893. godine, uskoro se tiska i
englesko izdanje prijevodom lorda Alfreda Douglasa
Bosie.
Analizirajući danas kompletan Wildeov opus, čini se, on u svakom
svojem djelu spisateljski iznova te isponova kontemplirano
parafrazira zaplet Salomé, zaključno s De
Profundis, kaže varaždinski književnik i urednik izdanja.
– S druge strane, Krleža cijeli stvarateljski život – od 1913. do
1967. – piše, mijenja, nadopunjuje Salomu; sve Krležine
životne oprečnosti kao u trezoru “Salomom” su pohranjene. Čas je
za izravnu jukstapoziciju dva djela, dvije drame, kako naspram
autora, tako i glede vremena, razdoblja izlaska i doba našega…
Wilde/Krleža biblijskom ishodišnom kandilom daju lekciju iz
povijesti koja ne pulsira pojednostavljenošću vjerskih
repetitorija. Iako su rođeni u 19. stoljeću (1854./1893.),
njihove preokupacije velikim idejama i pokušajima traženja reda u
kaosu postojanja okidač su inspiraciji koja se potom raširila na
golemi historijski teren, lavinu kulture, politike, psihologije.
To je karambol novih teza, uvida, razvoja događaja konvertiranih
u ovaj vremenski stadij — treći milenij – zaključuje Robertino
Bartolec.