Varaždinski HNK punom parom ide dalje: praizvedba 'Režima iscjeljenja' je ovoga petka, 15. prosinca. Evo detalja...
Hrvatsko narodno u kazalište u Varaždinu, nakon
dvije velike premijere koje su nacionalno odjeknule (‘Slučaj
vlastite pogibelji’ i ‘San Ivanjske noći’), u kratkom vremenu već
najavljuje novu predstavu na svome repertoaru. Crnohumornu
komediju ‘Režim iscjeljenja’ – koja igra od 15.
do 17. prosinca na Sceni Rogoz – režira Bojan
Đorđev, prema tekstu Tanje Šljivar. Bit
će to hrvatska praizvedba ovoga naslova.
Djela Tanje Šljivar – dramske spisateljice rođene 1988. godine –
igraju se u mnogim europskim kazalištima, prevođena su na
njemački, talijanski, engleski, slovenski i druge jezike. ‘Režim
iscjeljenja’ svojevrsni je nastavak njezina ‘Režima ljubavi’,
kojeg je u beogradskom kazalištu Atelje 212 također režirao Bojan
Đorđev.
Prema riječima autorice izrečenima u jednom intervjuu, ovaj tekst
govori ‘o tužnim i dragim ljudima koji traže gurue, iscjelitelje,
astrologe, učitelje joge i meditacije, koji su danas na Zapadu na
mjestu svećenika kao medijatora između nas i smisla. Ili nas i
besmisla’. No za konačan oblik ovoga djela pobrinula se –
korona-kriza.
– Kad je autorica istraživala tu temu, dogodila se korona, što je
bilo jedno transformativno iskustvo. Tada smo mogli vidjeti kako
bi to izgledalo kad bi svijet stao. I saznati što znači prisilno
okretanje prema unutra – predstavio je tematski okvir redatelj
Bojan Đorđev.
Zastrašujuća komedija
‘Režim iscjeljenja’ Đorđev je nazvao ‘zastrašujućom komedijom’.
– Moje iskustvo je da je humor jedini način za doprijeti do
kazališne publike. Ta sposobnost da se sami sebi smijemo je
zapravo ono što nas liječi – kaže redatelj, napominjući da je
upravo to posebna vrijednost ovoga teksta. Također, istaknuo je
autoričin ‘pučki osjećaj za repliku, za repliku koja dolazi iz
naroda’: – U predstavi postoji i tragičan patos, ali istovremeno
je prisutno i nešto što nam je jako poznato iz memeova, klipova,
iz riječi susjeda, bake ili djeda sa sela…
Dekodiranje teksta
Od ovoga naslova publika ne treba očekivati klasičnu strukturu
radnje i dijaloga, rečeno je u najavi. Također, jezik teksta,
odnosno njegovo dekodiranje, bilo je zahtjevno za glumačku ekipu,
a bit će izazovno i za publiku.
– Pisan u slobodnoj, asocijativnoj formi, ‘Režim iscjeljenja’
transformira se iz lirskog stand-upa u horor-vođenu meditaciju u
urnebesni SF koji nam se na trenutke čini isuviše,
kompromitirajuće poznat – riječi su redatelja predstave.
Potreba za dodirom
Glumci koji nose predstavu su članovi varaždinskog ansambla
Hana Hegedušić, Beti Lučić, Helena Minić Matanić, Marko
Cindrić i Karlo Mrkša.
– Kad se razgrnu svi slojevi predstave, u jezgri se krije ljudska
slabost i potreba za jednim običnim ljudskim dodirom – rekla je
Beti Lučić o tome kako je ona doživjela tekst,
dok Karlo Mrkša ‘Režim iscjeljenja’ vidi ovako: – U toj groteski
i apsurdnosti nalazi se i upozorenje o tome što je čovječanstvo u
stanju samo sebi napraviti.
‘Ja sam vibracija’
– ‘Ja sam vibracija, potpuno prisutna i svjesna, energija u
materiji’. To je samo jedna od rečenica koju ja izgovaram u ovom
tekstu – predočila je Helena Minić Matanić o
čemu se ovdje radi pa dodala kako je ona pristupila radu na
predstavi: – Ja sam mislila da ću lako ući u ovaj materijal, s
obzirom na to da sam ja ta žena koja je u zadnjih 20 godina
prošla sve te silne healere i terapeute. Mislila sam da će mi
osobno iskustvo pomoći, ali čini mi se da je vrijeme za režim
iscjeljenja neke druge vrste, preko umjetnosti, u kazalištu,
preko naše predstave.
Bolno, moćno, tragično…
Hana Hegedušić priznala je da je trema sve veća
kako se premijera bliži te je ovako opisala iskustvo ‘Režima
iscjeljenja’:
– Bizarno, čudnovato, tiče nas se, probija, otvara prozore,
zatvara neka vrata, otvara druga vrata, prepoznajemo se, ne
prepoznajemo se, i bolno, i jako, i moćno, i tragično, i
poučno.
Manifest konzumerizma
Marko Cindrić ovaj je tekst vidio kao pokušaj
pisanja manifesta konzumerizma koji, tu mu se viđenje
poklapa s Mrkšinim, nesumnjivo vodi čovjeka u propast:
– Mislim da je velika greška u tome što ljudi traže pomoć izvana.
Recimo, Balkanci čekaju novog Tita, koji će nas izvući iz ove
ekonomske krize. Tako i ljudi individualno traže pomoć preko
interneta i preko raznih ljudi koji im zapravo ne mogu pomoći.
Mogu im dati usmjerenje, ali dokle god čovjek sam nije skupio
hrabrost, disciplinu i kondiciju suočiti se sa svojim demonima,
ne može ništa riješiti. Čovjek se mora sam sa sobom suočiti da bi
napravio daljnji evolucijski korak.
Glazba i scenografija
Scenografija, koju je kreirao Siniša Ilić, te
glazba Marije Balubdžić nisu puka scenska i
glazbena kulisa, već je namjera bila da funkcioniraju, kako je
rečeno, ‘umreženo s konceptom teksta’.
– Kreirali smo kružni prostor, repliku Rogoza, koji predstavlja
taj prostor distopije. Radi se o krugu u sredini, koji je
fetišizirani objekt, no on kreira stazu po kojoj se likovi kreću.
Time on postaje začarani krug, ali i gravitacijsko polje –
pojasnio je svoj koncept Siniša Ilić.
Glazba pak komunicira sa scenografijom, objasnila je Marija
Balubdžić:
– Ne pristupam glazbi kao ornamentu, kao sredstvu za kreiranje
ugođaja, nego razmišljam kao da je muzika dio scenografije. U
predstavi putujemo i kroz vrijeme, tako da taj prostor pokušavam
i intrapsihički zvučno zaigrati.
Toliko od samih aktera koji stoji iza predstave. Kako izgleda
rezultat njihova rada, vidjet ćemo ovoga petka, 15.
prosinca, s početkom u 20 sati na Sceni Rogoz. Reprize
su u subotu i nedjelju.
Tanja Šljivar: ‘Režim iscjeljenja’
Redatelj: Bojan Đorđev
Scenograf: Siniša Ilić
Dizajner rasvjete: Tomislav Maglečić
Kostimografkinja: Ana Mikulić
Skladateljica: Marija Balubdžić
Dizajner rasvjete: Tomislav Maglečić
Kroatizacija: Vesna Kosec-Torjanac, Tanja Šljivar i tim predstave
Autor najavnog videa: Miran Brautović
Fotograf: Marko Ercegović
Inspicijent: Vedran Dervenkar
Šaptačica: Natalija Gligora Gagić
Ansambl predstave:
Hana Hegedušić
Beti Lučić
Helena Minić Matanić
Marko Cindrić
Karlo Mrkša
Premijera: 15. prosinca 2023., u 20 sati, Scena Rogoz
Reprize: 16. i 17. prosinca 2023., u 20 sati