Varaždinski pisac i nakladnik smatra da je ovaj njegov projekt jedinstven u hrvatskoj umjetnosti od neovisnosti naovamo.
Dvije knjige u izdanju Modernist nakladništva iz Varaždina
nastavljaju – nakon Pariza i Beograda – svoju europsku turneju.
Riječ je o djelima Oscar Wilde & Miroslav Krleža
“Salomé” / Robertino Bartolec “Le Compromis de Salomé – Salomé
biblique à travers les drames de Oscar Wilde et Miroslav
Krleža”.
Kako doznajemo od Robertina Bartolca, 25. siječnja 2024. slijedi
predstavljanje knjiga bit će u Manchesteru, u
Salford Lads Clubu, te u Ljubljani 30. siječnja,
u Mestnoj knjižnici.
Večer je posvećena 170. obljetnici rođenja Oscara Wildea i 110
obljetnica Krležine drame “Salomé”, koja je bila inspirirana
Wildeovim djelom. U priču iste večeri ušao je i glazbeni sastav
The Smith, obilježit će se 40 godina od njihova
debitantskog albuma. Književna večer u Ljubljani bit će posvećena
i 130. obljetnici rođena Miroslava Krleže.
Bartolec naglašava ovu razinu umjetničke prezentacije do danas ni
jedan hrvatski kulturni (ni literarni, ni teatarski, ni
galerijski, ni filmski…) akt nije umio indicirati.
– Europska su to predstavljanja na važne godišnjice najvećeg
hrvatskog intelektualca i umjetnika Miroslava Krležu artistički
spregnutog s drugim za europsku modernu misao i kogniciju
bazičnog stvaratelja, Oscara Wildea, kroz sveopći arhetip
(biblijski zapis) – a da bi se schöngeistom ali i kritički
progovorilo (trojezičnim tiskanjem drama uz opširan popratni
esej) o krucijalnim aktualnim/suvremenim svjetskim žarištima,
ljudskim i životnim – kaže Bartolec.
On će se, najavljuje, osvrnuti na utjecaj Oscara Wildea na
modernu britansku pop-kulturu (povodom točno 40 godina od
izdavanja ikoničnog prvog albuma mančesterskih The Smiths, čiji
je poetski izraz apsolutno premrežen poetikom Oscara
Wildea).
– Jer Salford Lads Club upravo je ta točka, taj centar, ta
središnjica, ishodište iz kojeg i s kojim je kreirana britanska
urbana pop-kultura. Svi oni ansambli i kantautori (ali i pisci,
redatelji, slikari, fotografi, novinari…, sve ono što čini
Scenu) koji su diktirali melodijski, vizualni, lirični i ritmični
“sense” svijeta posljednjih pola stoljeća i nadalje –
gravitacijsko okrilje i kreacijsku protekciju imali su i imaju u
Salford Lads Clubu – tumači Bartolec.
On smatra da je ovo projekt, kvalitetom i izvedbom, s kojim se ne
može mjeriti ni jedan hrvatski umjetnički, ali i općenito
enterprenerski ‘blueprint’ od neovisnosti naovamo.
– Zato je izrazito važno i gostovanje u Ljubljani! Ne samo jer je
mjesto odvijanja u njihovoj elitnoj Slovanskoj/Mestnoj knjižnici.
Nego i iz razloga što Miroslav Krleža leksički svoje najbolje i
najvažnije djelo (“Balade Petrice Kerempuha”,
djelo koje je toliko neraskidivo varaždinsko), vrhunaravnu zbirku
kajkavskih pjesama, prvi put (izvorno!) objavljuje 1936. u
Ljubljani. Nakladnik zbirke bio je S. Škerl,
koji je zbirku grafički i likovno uredio dajući joj arhaičan
izgled izborom slova i tiskarskoga sloga, a posebice inicijalima,
koji su preuzeti iz Holbeinova djela Totenplatz-Alphabet, dok je
za naslovnu stranicu korišten drvorez U. Grafa.
Sve je to realizirano u Ljubljani. Osim toga, zbirka je
premijerno najavljena u časopisu Ljubljanski zvon (1936, 7-8) sa
sedam balada: Petrica i galženjaki; Carmen antemurale sisciense;
Na mukah; Ni med cvetjem ni pravice; Vigilia ali straža nočna;
Baba cmizdri pod galgama; Scherzo… S tim u vezi, iznimna je
čast u Ljubljani fokusirati sveeuropsku vrijednost Krležine
literarne ostavštine – pa i nakon dugo vremena javnim
pokazivanjem originalne tiskane knjige “Balade Petrice Kerempuha”
iz 1936. godine – objašnjava Krležin ljubljanski kontekst
Robertino Bartolec.