Izborna šutnja traje, dakle, cijelu subotu i nedjelju do 19 sati.
Još samo u petak, političke stranke i kandidati mogu uvjeravati
birače da su baš oni pravi izbor za njihovu lokalnu vlast, a u
ponoć s petka na subotu počinje izborna šutnja uoči
nedjeljnih lokalnih izbora. Sudeći prema najavama, brojni će
izborni sudionici baš u petak poslati završne poruke biračima
koji će svoje mišljenje o svemu reći u nedjelju na biračkim
mjestima, od 7 do 19 sati.
Izborna šutnja traje, dakle, cijelu subotu i nedjelju do 19 sati,
u tom razdoblju zabranjeno je javno predstavljanje izbornih
programa, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku
listu ili kandidata, objavljivanje procjena, kao i prethodnih,
neslužbenih rezultata izbora itd.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je sve sudionike
izbora, fizičke i pravne osobe te medije da poštuju izbornu
šutnju. Za njeno kršenje novčane se kazne kreću od tri tisuće
kuna za fizičku osobu do pola milijuna kuna za pravnu, primjerice
za političku stranku. Kandidati koji prekrše izbornu šutnju mogu
biti kažnjeni od 10 tisuća do 30 tisuća kuna.
Povrede izborne šutnje prijavljuju se općinskim, gradskim i
županijskim izbornim povjerenstvima te Izbornom povjerenstvu
Grada Zagreba. Za lokalnu izvršnu i predstavničku vlast
kandidiralo se više od 38 tisuća kandidata, a premda su kandidati
brojni, manje ih je nego prije četiri godine.
Birači u nedjelju biraju općinska i gradska vijeća te županijske
skupštine, općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te
njihove zamjenike iz redova nacionalnih manjina i hrvatskog
naroda u općinama gdje su Hrvati manjina. Zbog činjenice da se u
njima kandidirao samo po jedan kandidat, oko deset posto od
ukupno 555 gradova i općina, već zna imena svojih načelnika i
gradonačelnika. HDZ je već izborio pobjedu u četiri grada i 44
općine.
Čelnici lokalne izvršne vlasti biraju se većinom glasova,
žele li biti izabrani već u nedjelju, moraju dobiti više od 50
posto glasova birača koji su glasovali. Ne uspije li to ni jednom
od kandidata, za dva će se tjedna, 30. svibnja, na Dan
državnosti, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje
kandidata s najvećim brojem glasova. Izabran će biti kandidat
koji dobije veći broj glasova.
Pravo biranja na lokalnim izborima imaju punoljetni hrvatski
državljani s prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori
provode. Za razliku od predsjedničkih i izbora za Hrvatski sabor,
birači mogu glasovati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom
drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj ili inozemstvu.