'Do zanemarivanja darovitih učenika ne dolazi namjerno. Učitelji se jednostavno nemaju vremena baviti darovitom djecom. Sve je podređeno da se pomaže i bavi onim učenicima koji imaju problema u svladavanju nastavnih sadržaja.'
Štrajk prosvjetara još traje. Tu i tamo se po Hrvatskoj štrajka,
mjestimičan je ovaj štrajk kao ljetni pljuskovi iako prosvjetari
masovno traže generalni štrajk do ispunjenja zahtjeva. Sindikalni
čelnici kao da su se prestrašili odaziva ljudstva.
Većinski sindikat učitelja uporno ignorira vodstvo manjinskog
sindikata učitelja iako im i on daje podršku i njegovi članovi
štrajkaju. Kao u vrtiću, čelnica većinskog sindikata neće se
igrati s čelnikom manjinskog sindikata. No takvo infantilno
ponašanje ipak nije naštetilo brojnosti prosvjetara u štrajku.
Široke narodne mase i dalje obilno pljuju po prosvjetarima, tim
neradnicima s četiri mjeseca godišnjeg odmora. Poneki prosvjetari
nađu se prozvanima i krenu tim neukim širokim narodnim masama
objašnjavati što i koliko rade te zašto štrajkaju, da osnovica i
koeficijent nisu isto. Ma što imaš objašnjavati? Svatko zna
koliko vrijedi i ne treba gubiti vrijeme na neupućene, ali
najglasnije i najbezobraznije, objašnjavanjem i crtanjem svog
posla.
Kako ćeš nekome neukome objasniti da svaki učitelj može raditi
posao za koji je potrebna SSS, ali onaj sa SSS ne može nikada i
nikako obavljati posao učitelja. Pa je uspoređivanje kruški i
jabuka ne samo glupo već i neumjesno.
Ali ni danas o štrajku nećemo. O štrajku ćemo kad bude gotov, kad
vidimo rezultate.
Daroviti učenici
U svakom se razrednom odjelu nađe ispodprosječnih učenika, onih
kojima je potrebna posebna pomoć u učenju, darovitih učenika,
onih koji su, kako bi se reklo po “hrvatski” vunderkind, a
najviše je prosječnih učenika. Prosječnom, imaginarnom učeniku su
prilagođeni i udžbenici i nastavni sadržaji pa tako većina
učenika bez problema svladava sve predviđeno.
Oni kojima je potrebna posebna pomoć tu pomoć dobivaju na
satovima dopunske nastave ili posebnim prilagodbama, ovisno o
stupnju teškoće.
I dok je za učenike koji slabije svladavaju nastavne sadržaje
predviđeno po dva sata dopunske nastave tjedno, za vunderkinde,
za darovite rijetko da se nađe vremena. Oni plivaju u moru
prosječnosti i zatupljuju svoju genijalnost uprosječujući se i
dosađujući se.
Daroviti učenici su oni koji se ističu ili svojim vrlo visokim
stupnjem općega intelektualnog razvoja ili pak izrazitim razvojem
samo određenih sposobnosti koje ih, u odnosu na ostale učenike
čine naprednijima. Obuhvaćaju 3 – 5 % školske populacije.
Neke od osobina darovitih učenika
Daroviti učenici razlikuju se od prosječnih učenika po nekim
svojim osobinama. Nemaju svi baš sve navedene osobine darovitih
učenika. A koje su to osobine darovitih učenika?
Kao prvo, posjeduju izvanredne vještine rješavanja problema. Lako
pronalaze i uočavaju suptilne odnose, skrivene principe i
generalizacije. Vidljivo su iznimni u kvaliteti i kvantiteti
vokabulara. Zainteresirani su za riječi i njihova značenja.
Vole čitati i razumiju pročitano. Razumiju složene i apstraktne
ideje već u mlađoj dobi. Brzo uče i lako zadržavaju ono što
su učili. Sjećaju se važnih detalja, koncepata i principa.
Pokazuju razumijevanje složenih aritmetičkih problema i shvaćaju
složene matematičke koncepte.
Zadržavaju pozornost dulje vrijeme. Posjeduju sposobnost
usmjeravanja vlastitog stjecanja znanja. Pokazuju kreativnost u
glazbi, umjetnosti, plesu ili glumi. Pokazuju senzitivnost na
fine ritmove, pokrete. Pokazuju fleksibilnost u razmišljanju i
rješavanju problema s više različitih gledišta.
Od značajki darovitih učenika mogu se spomenuti još i sljedeće:
Postavljaju visoke, ali realistične standarde za sebe.
Samokritični su u evaluaciji i u odnosu prema vlastitom radu,
skloni su perfekcionizmu. Pokazuju inicijativu i originalnost u
radu. Socijalno su uravnoteženi i s odraslima zrelo komuniciraju.
Vole intelektualne izazove. Imaju istančan i suptilan smisao za
humor. Mogu se javljati poteškoće u odnosu s vršnjacima.
Posjeduju širok raspon interesa: vanškolski interesi i
hobiji. Pokazuju kontinuiranu intelektualnu znatiželju. Ponekad
osporavaju autoritet. Traže razloge i objašnjenja za pravila,
zahtjeve, ograničenja. Kritični su, nekonformisti. Mogu biti
netolerantni na ljudske slabosti.
Daroviti u školi
Većinom su darovita djeca u školi zanemarena. Za njih nema ni
vremena ni prostora ni volje da bi se njima netko bavio.
Ostavljeni su da vegetiraju u moru prosječnosti. Stoga ni ne čudi
podatak da prema statistici, više od 50% učenika sa natprosječnim
sposobnostima NE prolaze dobro u školi (Hoover-Schultz, 2005).
Do zanemarivanja darovitih učenika ne dolazi namjerno. Učitelji
se jednostavno nemaju vremena baviti darovitom djecom. Sve je
podređeno da se pomaže i bavi onim učenicima koji imaju problema
u svladavanju nastavnih sadržaja. Ako se ipak neki učitelj uspije
izboriti za vrijeme da se posveti nadarenim učenicima, to često
nije više od jednog nastavnog sata tjedno. Zbog toga, izvanredni
potencijali mogu biti nezamijećeni ako uvjeti za učenje ne
osiguravaju učeniku priliku da demonstrira ili razvije svoj
talent.
Učitelj koji si da truda, kad prepozna darovito dijete, naći će
načina kako da kod njega dalje razvija tu njegovu darovitost. Ali
darovito dijete treba prepoznati učitelj i stručna služba škole.
Nije dovoljno da dođe roditelj i kaže kako je njegovo dijete
darovito. Za roditelja je uvijek njegovo dijete darovito i
genijalno, neće ni jedan roditelj reći da mu je dijete prosječno
ili ispodprosječno.
Vrijeme
U nekoj idealnoj školi, u nekim idealnim uvjetima, uz vrijeme za
ispodprosječne našlo bi se i vrijeme za darovite učenike. Jest da
je izazov učitelju raditi s ispodprosječnima, jer tu se napredak
odmah vidi ako ga uspiješ nešto naučiti, ali ulaganje u darovitu
djecu je dugoročno i više isplativo. Zato je potrebno darovite
učenike na vrijeme detektirati i intelektualno izdvojiti te im
pružiti šansu za daljnji razvoj.