'Kad dijete dobro svlada i tehniku čitanja i čitanje s razumijevanjem, više će voljeti čitanje. Jer, tko bi volio čitati ako mora sricati svaku napisanu riječ i dok dođe do kraja rečenice zapravo zaboravi o čemu je čitao na početku iste.'
Vjerujem da sam do sad već pisala o važnosti čitanja, ali nikada
nije zgorega ponoviti zašto je čitanje važno i zašto i kako djecu
treba odmalena navikavati na čitanje.
Novi nastavni program
U Školi za život, prema novom nastavnom programu, učenici prvih
razreda osnovne škole uče samo tiskana slova. Time se dobiva
prostor i vrijeme za vježbanje čitanja te je na čitanje i
stavljen naglasak. I dok su dosadašnje generacije u prvom razredu
jurile kroz slova, prvo učeći trideset velikih i malih tiskanih
slova pa onda trideset velikih i malih pisanih slova, mučili se s
početnim pisanjem i spajanjem slova u rukopisnom pisanju,
sadašnji prvašići mirno plove morem pismenosti. Sve što trebaju
pisati pišu velikim tiskanim slovima, a svo vrijeme koje ostane
nakon što nauče sva slova posvećuje se brušenju tehnike čitanja i
čitanju s razumijevanjem, odgovaranju na pitanja, dopunjavanju
rečenica i sličnim, prijeko potrebnim vježbama.
Važnost čitanja s razumijevanjem
Osim što je neophodno u prvom razredu dobro svladati tehniku
čitanja, još je možda i važnije svladati čitanje s
razumijevanjem. Ono, da dijete kad pročita neku rečenicu može
odgovoriti na barem tri pitanja vezana uz tu rečenicu, da
razumije što je pročitalo.
Kad dijete dobro svlada i tehniku čitanja i čitanje s
razumijevanjem, više će voljeti čitanje. Jer, tko bi volio čitati
ako mora sricati svaku napisanu riječ i dok dođe do kraja
rečenice zapravo zaboravi o čemu je čitao na početku iste.
Nerijetko učenici koji nisu dobro svladali tehniku čitanja i
čitanje s razumijevanjem pri uzimanju lektirnih naslova uzdišu od
muke kad vide broj stranica koje treba pročitati. I ostala se
literatura često bira ne prema sadržaju već prema debljini
knjige.
Budući da sad ima dovoljno vremena u prvom razredu da se
razvijaju čitalačke vještine, učenicima treba zadavati kratke
tekstove ili skupine rečenica i zatim postavljati pitanja na koja
su te rečenice odgovori.
Ne treba biti više od pet rečenica niti pet pitanja. Važno je da
dijete može samostalno pročitati rečenicu i zatim odgovoriti na
pitanje koje je prema toj rečenici postavljeno. Tako se i kod
kuće roditelji mogu igrati učitelja i svojoj djeci kroz igru
zadavati slične zadatke kako bi djeca usvojila vještinu čitanja s
razumijevanjem.
Čitanje s razumijevanjem je važno u svim nastavnim predmetima i
sadržajima. Primjerice, kod rješavanja zadataka zadanih riječima
u matematici, odnosno matematičkih priča, jako je važno da je
dijete razumjelo što je pročitalo kako bi moglo samostalno
riješiti zadatak i zatim odgovoriti na postavljeno pitanje.
Čitanje s razumijevanjem je izuzetno važno pri rješavanju ispita
znanja, kontrolnih zadataka, nastavnih listića i zapravo svugdje
gdje se traži da učenici sami pročitaju zadatak i riješe ga.
Često se događa da neuspjeh pri rješavanju ispita znanja ne
dolazi iz neznanja već iz nedovoljnog razumijevanja pročitanih
zadataka. Zato je čitanje jako važno.
Kako razvijati čitalačke navike kod djece?
Osim što je važno dobro svladati tehniku čitanja i čitanje s
razumijevanjem, važno je i da se od najranije dobi razvijaju
čitalačke navike kod djece. Ne govori se uzalud da što više
knjiga pročitaš da si mudriji i uspješniji. O bogatstvu leksika i
izražavanja niti nećemo, to se, nadamo se, samo po sebi razumije.
U mnogim sredinama postoje dječji odjeli javnih knjižnica gdje se
može dijete već vrtićke dobi uključiti, a dok dijete samo ne
svlada tehniku čitanja, od velike je važnosti da je roditelj taj
koji će svakodnevno odvojiti vrijeme i čitati svojem djetetu
naglas.
Djecu možemo na razne načine potaknuti da prvo slušaju, a zatim i
čitaju priče. Kao prvo, dok su još mali važne su slikovnice.
Slike u slikovnicama i knjigama mogu privući djecu da slušaju,
ali i čitaju.
Stručnjaci preporučuju da se knjige drže posvuda. ‘Dječje knjige
i slikovnice trebalo bi držati na vidljivom i pristupačnom
mjestu, da ih klinci uvijek mogu dohvatiti, iako ih samo
prelistaju ili vam u njima pokažu nešto čega su se taj trenutak
dosjetili.’ (izvor: djecjaposla.com). Ako će dijete biti
okruženo knjigama, veća je vjerojatnost da će za njima posegnuti.
Makar samo i da ih prolista. I u učionicama je dobro imati male
biblioteke, sa slikovnicama i dječjim časopisima koji su uvijek
učenicima na dohvat ruke, kako bi se mogli pod odmorima
zabaviti.
Vrijeme za čitanje djeci ne mora nužno biti pred spavanje. Dobro
je da roditelji u tijeku dana nađu vremena za druženje s djecom i
da sjednu s njima i pročitaju im koju priču. Pred spavanje djeca
znaju već biti umorna i teže se koncentriraju na sadržaj. U školi
je pak važno da se učenicima čita naglas barem jednom tjedno,
iako u nekim zemljama postoji pravilo da se svakog dana čita
naglas učenicima barem petnaest minuta.
Ne treba bježati od stripova. Ako dijete radije uzima strip nego
slikovnicu, okružite ga kvalitetnim stripovima kojih danas zaista
ima mnogo na tržištu. Kvalitetni se stripovi mogu naći i u
časopisima za djecu koji se mogu kupiti preko škola i zato je
dobro pretplatiti dijete na barem jedan dječji časopis u
školi.
Djeca pomoću slika lakše prepoznaju nove riječi te tako lakše
shvaćaju priču.
Audio knjige i e – knjige također nisu za odbaciti. Danas
postoje kvalitetni čitači e – knjiga, a i mnoštvo se lektirnih
naslova može naći u e – formatu na internetu.
Važno je i stvoriti maleni kutak za čitanje. Kako kod kuće tako i
u učionici. Nekoliko jastuka na podu i lampica mogu biti sasvim
dovoljni za udobnost pri čitanju.
Čitanjem protiv nepismenosti
Što više djela djeca pročitaju, veća je vjerojatnost da će se od
njih razviti svjesni čitatelji žedni i željni knjiga. A onaj koji
mnogo čita rijetko je nepismen. Domovina se voli i poznavanjem
jezika i pismenošću. Njegujmo svi zajedno naš lijepi hrvatski
jezik stvaranjem vojske aktivnih čitalaca.