Spominju se obavezne maske, manji broj učenika u učionicama, prozračivanje i dezinfekcija prostorija, rad u smjenama, osobna higijena i još štošta što bi kao trebalo spriječiti prodor virusa u škole.
Za vrijeme mog godišnjeg odmora nije se ništa bitno događalo u
prosvjetnim krugovima osim nagađanja početkom srpnja
tko će biti novi ministar obrazovanja. Pojavljivala su se razna
imena na društvenim mrežama, ali ipak su bile točne prognoze da
će novi ministar biti stari ministar, hrvatski znanstvenik, po
osnovnoj struci veterinar, koji je magistrirao biomedicinu,
a doktorirao toksikologiju i farmakologiju – Radovan Fuchs. Dakle
ministar koji je iz prve ruke i osobne prakse upućen u probleme i
organizaciju školstva.
Tko je Radovan Fuchs? Uz malo googlanja nije problem pronaći
podatke o njemu, ali za nas je trenutno najbitniji podatak da je
već jednom bio ministar obrazovanja i to u Vladi Jadranke Kosor.
Nije ostao upamćen ni po čemu posebnom. Ni dobrom, ni lošem.
U zadnje je vrijeme radio kao savjetnik bivše ministrice, i,
koliko je javnosti poznato, nije se baš u svemu s njom i njezinim
potezima slagao.
Prvi potezi ministra
Još prije nego se znalo tko će biti novi ministar obrazovanja,
mreža Nastavnici organizirano uputili su otvoreno pismo novom
ministru sa 17 ključnih točaka što točno u sustavu treba
mijenjati ili posložiti (pismo se može pročitati
ovdje.
Nešto su i sindikati pisali, ali kao i uvijek reda radi i u stilu
‘da ne bi nešt’ zamjerili. Za razliku od sindikata, koji imaju
takoreći suprotstavljeno članstvo i vodstvo sumnjive kvalitete,
nastavničke grupe okupljaju tisuće učitelja i kao predstavnike
imaju ljude iz svojih redova, ljude iz struke, iz ‘baze’, koji su
sposobni, pametni, elokventni i znaju jasno izraziti stavove i
mišljenja svojih kolega.
Kad je imenovan novi ministar, zajedničko pismo poslale su i FB
grupe nastavnika Školska zbornica i 45 minuta, koje okupljaju
preko 20 tisuća učitelja, profesora i nastavnika te drugih
zaposlenih u sustavu odgoja i obrazovanja.
Za rubriku “vjerovali ili ne”, novi je ministar napravio ono što
njegova prethodnica nikad nije: pozvao je prvo na razgovor
predstavnicu mreže Nastavnici organizirano, profesoricu Ivanu
Valjak Ilić, a zatim i predstavnike FB grupa 45 minuta i Školska
zbornica – profesore Josipa Matkovića i
Tamaru Šoić.
Mala digresija za neupućene, kolege Ivana i Josip su iz Zagreba,
a kolegici Tamari nije bio problem sjesti ujutro u auto i dovesti
se iz Rijeke na sastanak s ministrom.
Dakle, na tim su sastancima kolege jasno i glasno raspravili s
ministrom brojne probleme koje pod hitno treba riješiti u našem
školstvu.
Obećavajuće je i to da je ministar spreman i ubuduće slušati
struku, a ne samo kojekakve savjetnike koji su možda odavno
izgubili svaku dodirnu točku sa živom nastavom i problemima u
školi.
Dok su Tamara i Josip bili na sastanku, članovi FB grupa 45
minuta i Školska zbornica ‘visili’ su u grupama i
nestrpljivo čekali dojmove i zaključke. Olakšanje je nastupilo
kad je stigla dojava da svi izlaze nasmiješeni i zadovoljni sa
sastanka, a izvješće kolega je puno optimizma. Živi bili pa
vidjeli.
Trenutno je od svih problema najaktualniji taj kako od rujna
organizirati nastavni proces obzirom na pandemiju i opasnost od
zaraze virusom covid – 19.
Kako će izgledati nastava u novoj školskoj
godini
Iako mnogi roditelji i dio šire javnosti misli kako se
nastavnicima ne ide u školu, većina je nastavnika, učitelja i
profesora za to da se učenici vrate u školske klupe (oni koji to
ne podržavaju su uglavnom kolege koje su kronični bolesnici pa se
boje za svoje zdravlje, što je razumljivo i nije za osudu), jer
kako je kolegica Tamara Šoić rekla: ‘djeca nas
moraju čuti’. Međutim, za informaciju neupućenoj javnosti, niti
su prosvjetari ti koji odlučuju o tome kako će se nastava
odvijati, niti ministar, već virus i epidemiolozi.
Novi je ministar, Radovan Fuchs, od kako je
došao na tu funkciju pokazivao sklonost povratku u rujnu svih
učenika u školske klupe, bez obzira na to što je trenutačna
epidemiološka situacija gora nego na kraju prošle školske godine.
Ministru je prioritet da učenici borave u školama, ali još se ne
zna točan model kako će to, s obzirom na epidemiološku situaciju,
biti organizirano.
Spominju se obavezne maske, manji broj učenika u učionicama,
prozračivanje i dezinfekcija prostorija, rad u smjenama, osobna
higijena i još štošta što bi kao trebalo spriječiti prodor virusa
u škole.
Također, ministar je u novom prijedlogu zakona iznio prijedlog da
se nastavni sati skrate s 45 na 40 minuta u školama koje rade u
dvije smjene, kako bi se dobilo vrijeme za dezinfekciju i
izbjegao veći kontakt među učenicima. E sad, tko će raditi tu
dezinfekciju je veliki upitnik, jer su spremačice koje rade u
školama već sad preopterećene kvadraturom koju moraju čistiti i
ne može se reći da škole i učionice blistaju od detaljnog
čišćenja.
Napomenimo i to kako se ne dozvoljava dodatno zapošljavanje
spremača po školama. O tome kako će biti organizirana školska
godina, koje će sve mjere biti propisane, bit će još riječi u
ovoj kolumni. A i o ministru. Za sada mu dajemo sto dana mira da
se pokaže. I s bivšom smo ministricom na početku bili oduševljeni
pa eto… jedva smo dočekali da ode.
Školska vs nastavna godina
Ministar je obećao da će se sve znati dva tjedna prije početka
nastavne godine (prisjetimo se po tkoznakoji put: školska godina
uvijek počinje 1. rujna i završava 31. kolovoza, a nastavna
godina prvog ponedjeljka u rujnu i traje do kraja lipnja
– ti datumi su promjenjivi). Ove godine nastavna godina
počinje 7. rujna.
Obećala sam promjenu naslovne slike. Bit će.