PIŠE: Gordana Foder

Kako će nastavnik znati kašlje li dijete zbog prehlade, astme ili koronavirusa?

'Što bi se dobilo odgodom početka nastavne godine? Praktički ništa. Neće korona nestati u par tjedana. A s obzirom na dolazak hladnijeg vremena, za očekivati je da se virusić još više razigra. Pogotovo zato što još uvijek postoje oni koji smatraju da je on lažan.'

Sitno brojimo. Svega su dva tjedna do famoznog 7. rujna kada bi
trebala startati nova nastavna godina. Nastavna godina, školsku
se godinu ne može pomaknuti. 
(I opet, po ne znam koji put: školska godina počinje UVIJEK 1.
rujna i traje do 31. kolovoza, nastavna godina počinje prvog ili
drugog ponedjeljka u rujnu i traje do sredine lipnja. Hoće li
ikada ljudi to naučiti razlikovati?)

Korona se ne predaje. Čak štoviše, razmahala se i sve više se
razmahuje. Svaki dan bilježi se sve veći broj zaraženih u Lijepoj
nam našoj, ali prema nekim predviđanjima to je tek početak, a
prema teoretičarima zavjere brojke su odavno velike, ali ih se
lažira. Naš ugledni znanstvenik Đikić predviđa nam i
eksponencijalni rast zaraženih, a tek onda će biti veselo.

Pripreme za školsku godinu

Da, novi ministar je ministar tek nešto više od mjesec dana. Da,
to je malo vremena. Ali! Ako se je znalo da vlada virus o kojem
malo znamo, i to ne samo kod nas nego u cijelom svijetu iz kojeg
dolaze zabrinjavajuće brojke, onda se je na pripremi organizacije
rada u školama trebalo odavno početi raditi. Ili? Odavno je
trebalo imati pripremljene scenarije za različite oblike nastave
u različitim mogućim situacijama. 
Dva su tjedna pred početak nove nastavne godine, a još se ništa
konkretno ne zna. 

Po nekim roditeljskim grupama kruže besmislice kako nastavnici
znaju kako će nastava izgledati. Oh da, znamo, al’ krijemo to od
zabrinutih roditelja. Gluposti. Nitko više od nastavnika ne bi
volio znati što i kako će biti. Treba se pripremati, pisati
planove, a kako? Kako napisati plan kad nemaš pojma na što će ti
sličiti i nastava i nastavna godina? Svi su prošlogodišnji
planovi napisani u rujnu tijekom godine polako tonuli u vodu.
Nastavnici su se prilagođavali trenutnim situacijama. Sve se više
čini da će tako biti i ove godine.

Ministar je nešto usputno napomenuo da je moguća i odgoda početka
nastavne godine ukoliko situacija s pandemijom ne bude dobra. Na
to je dobio poklopac premijera koji je eksplicitno izjavio da
nastavna godina počinje 7. rujna. Pa tko živ tko mrtav.
Što bi se dobilo odgodom početka nastavne godine? Praktički
ništa.

Neće korona nestati u par tjedana. A s obzirom na dolazak
hladnijeg vremena i sve više boravka u zatvorenim prostorima, za
očekivati je da se virusić još više razigra. Pogotovo zato što
još uvijek postoje oni koji smatraju da je on lažan, da je
bezazlen, da su maske brnjice, i tako dalje i tako slično. 

Ionako je za očekivati da će u školama nastati kolaps za kojih
dva do tri tjedna od početka nastave. Dovoljno je jedno dijete
ili jedan nastavnik pa da cijela škola završi u karanteni. Čitamo
što se događa u Njemačkoj koja je krenula s nastavom. Nije dugo
trajalo.

Zaštita na radu

Vole ljudi uspoređivati nastavnike s trgovcima, liječnicima,
konobarima i ostalima koji su u vrijeme pandemije na prvoj crti
izloženosti virusu. Pa sad, ne znamo baš koliko je to usporedivo.
Primjerice, u trgovinu ne možeš ući bez maske i dezinficiranja
ruku na ulazu, prostor trgovine je velik, ljudi se u njoj ne
zadržavaju satima, ne časkaju s trgovcima i zapljuvavaju ih. K
liječniku u ordinaciju ne možeš ući ako su već dvije osobe u
čekaonici i ako ti ne izmjere na vratima temperaturu i ako nemaš
masku. Konobar s maskom posluži goste i makne se od njih. Ne
boravi s njima satima u maloj prostoriji. A učitelj? Učenici će
biti bez maske, bit će ih dvadesetak na malom prostoru u kojem će
boraviti više sati. Međusobno će se družiti, neće održavati
distancu, ne mogu održavati propisanu higijenu, svatko nosi svoje
respiratorne boleštinice. Nije baš isto, zar ne?

Što napraviti s učenicima koji imaju slab imunitet pa su svako
malo bolesni? Primjerice, ima učenika koji su u onoj krnjoj
prošloj nastavnoj godini izostali i po 140 sati zbog
respiratornih problema. Kako će nastavnik znati jel’ dijete
kašlje zbog prehlade, astme ili covida? O tome da maleni redovno
brišu nos u rukav ni nećemo. Dakle uvjeti rada nastavnika i
drugih zanimanja su neusporedivi. Debelo neusporedivi. 

Rizična skupina nastavnika

Voditeljicu Radne skupine koja je kao nešto slagala kako će se
organizirati nastava upitalo se što će biti s nastavnicima koji
su kronični bolesnici i u rizičnim su skupinama. Njezin je
odgovor bio neka stave maske. Da maska stopostotno štiti,
pandemija bi odavno bila zaustavljena.

Sad se pojavljuje u medjima podatak da bi rizične skupine
nastavnika nosile maske N95 (N95 maska ​​ili respirator N95 je
respirator lica koji filtrira čestice, a koji je u skladu s
američkim Nacionalnim institutom za zaštitu na radu N95,
klasifikacijom filtracije zraka, što znači da filtrira najmanje
95% čestica u zraku. – izvor: google). Bar nešto. Profitirat će
oni s lijepim očima, doći će im do izražaja. No, ne piše tko će
nastavnicima nabaviti te maske.

I nisu problem samo rizični nastavnici. Što je s djecom koja su u
rizičnim skupinama? Sve više svjedočimo porastu broja djece s
astmom i bronhitisom, alergijama i drugim respiratornim kroničnim
bolestima. Navodno bi i oni trebali nositi te N95 maske. 

Izleti, maturalci i Škole u prirodi

Sve izvanškolske aktivnosti odgođene su s lipnja na kolovoz /
rujan jer se očekivalo da će situacija biti bolja. Međutim,
situacija je puno, puno gora te je HZJZ 21. kolovoza izdao nove
preporuke vezane uz Mogućnosti izvođenja izvanučioničke nastave
vezano uz pandemiju covid-19, više
ovdje
.

Ne trebaš biti neki mudrac pa shvatiti da baš i nije
preporučljivo šetati djecu po izletima i višednevnim ekskurzijama
kad se u državi svaki dan bilježi sve veći i veći broj zaraženih.
Ukoliko će roditelji inzistirati na provođenju tih ekskurzija,
zaista je teško razumjeti roditelja koji svoje dijete jedva čeka
izložiti virusu o kojem cijeli svijet pojma nema što radi u
organizmu i koji organ kako i kada napada, bez obzira na
simptome.
Neće svijet propasti ako se preskoče maturalci i škole u prirodi
jedne godine. 
O nastavnoj godini detaljnije idućeg ponedjeljka. Valjda će se do
tada nešto iskristalizirati.

A za kraj malo smijeha

Da se malo maknemo od korone, na jednoj su FB stranici nedavno
postavili pitanje trebaju li djeca u školi učiti arapske brojke.
Vjerovali ili ne, bilo je ljudi (živimo u nadi da nisu trolovi)
koji su se izjasnili da ne trebaju, da smo mi europska i
katolička zemlja i da nam ne trebaju arapske brojke. Bilo je i
drugih bisera koji se protive učenju arapskih brojki.
Ljudska je glupost fakat čudo.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije