Vijesti / Kolumne

PIŠE: GORDANA FODER

Štrajk u školama: Pljuvanju i vrijeđanju prosvjetara nema kraja

Štrajk u školama: Pljuvanju i vrijeđanju prosvjetara nema kraja
Varaždinski.hr

'Jer kad i ako prosvjetari štrajkaju, javnost se digne na stražnje noge i vrijeđa i omalovažava prosvjetare jer što ti neradnici koji rade četiri sata dnevno i imaju tri mjeseca godišnjeg hoće, neka idu raditi kod privatnika pa će vidjeti kakve su plaće i tako dalje i tako dalje...'

Već danima na vijestima slušamo kako se neki sindikati prijete 'ako se prosvjetarima ne povećaju plaće, krenut ćemo u štrajk'. Još bi netko i stvarno pomislio kako će se te prijetnje ostvariti. Možda se i bi da nije kako je. 

Naime, prosvjetari imaju nekoliko sindikata. Nema tu majci jednog, jakog, reprezentativnog sindikata i vođe, koji bi ujedinio svu razjedinjenu braću prosvjetare. Imamo sindikat A i sindikat B za osnovne  škole pa sindikat C za srednje škole.

Čija ruka tu ruku mije ni njima samima nije jasno, jer umjesto da se ujedine i dogovore, oni jedni drugima inat tjeraju, ruše jedni drugima reprezentativnost, kradu članstvo, ogovaraju se u javnim medijima.

A svi imaju lijepe plaće, daleko veće od svojeg 'stada' - članova. I onda, kako bi stvorili privid da nešto korisno rade, da opravdaju te velike plaće, dreče po medijima kako će prosvjetari u štrajk.

Bi - ne bi

A kako prosvjetari idu u štrajk? Prvo krene ispipavanje javnog mnijenja pa se jedan dio prosvjetara izjasni da su svakako za štrajk, a jedan dio da nisu nikako za štrajk. Razlozi i jednih i drugih su svakojaki. Ovi koji bi štrajkali su entuzijasti, naivci koji misle da će štrajkom nešto postići, da će, kad oni stanu s radom, cijeli svijet stati i da će vlast, prestrašena i uzrujana, odmah popustiti njihovim zahtjevima. Hau jes nou!

Ovi koji ne žele štrajkati svjesni su surove realnosti, a ta je da neće štrajkom baš ništa, osim masovnog pljuvanja javnosti, postići. Jer kad i ako prosvjetari štrajkaju, javnost se digne na stražnje noge i vrijeđa i omalovažava prosvjetare jer što ti neradnici koji rade četiri sata dnevno i imaju tri mjeseca godišnjeg hoće, neka idu raditi kod privatnika pa će vidjeti kakve su plaće i tako dalje i tako dalje, pljuvanju i vrijeđanju nema kraja.

Bebisitinig za badava

Osim toga, ako se i uspije organizirati štrajk i čak i ako se roditelje obavijesti da je škola u štrajku, oni svejedno šalju djecu u školu, a onda ravnatelji osiguraju i organiziraju bejbisitanje te djece, zaposle učitelje koji su se izjasnili da ne žele štrajkati da čuvaju djecu. Pa se za vrijeme štrajka škole pretvore u čuvališta djece. Umrem ti na štrajk koji ima otvorena vrata škole i organizirano čuvanje djece.

Tajming

Čemu organizirati štrajk na početku školske godine kad će se ti dani onda ionako morati nadoknaditi pod zimskim ili nekim drugim praznicima? U primorskom dijelu lijepe nam domovine ne bi protiv štrajka imali ništa, neka se djeca još malo kupaju i odmaraju, a u kontinentalnom dijelu bi se možda ljutili što nisu prije znali za štrajk pa bi uplatili još koji dan ljetovanja u postsezoni.

Štrajkati treba na kraju godine, kad, eto, prosvjetari 'ništa ne rade' pa da vidiš kad ne bi bilo zaključenih ocjena, svjedodžbi, upitni bi bili matura i upisi u srednje škole, upisi na fakultete i tako to.

Fućka se našim A, B i C sindikatima za tajming. Po njima bismo mogli štrajkati i u kolovozu. Ili subotama i nedjeljama. Ali fućka se sindikalistima i za sve ostalo. 

Utopija

Kad bi prosvjetari bili ozbiljni, ujedinjeni i odlučni, imali bi jedan jaki, ozbiljan sindikat, ujedinili bi se i masovno štrajkali do ispunjenja zahtjeva, zatvorili bi i zaključali škole bez mogućnosti bejbisitanja djece pa da onda vidimo čija majka crnu vunu prede. Sve dok se ovako mlako, kao kamilica pripremaju i organiziraju štrajkovi, svaka najava istog je komedija.

Podršku javnosti  prosvjetari nemaju niti će ikada imati, jer svaka šuša se razumije u prosvjetarski posao i nalazi se pozvanom isti kritizirati. Na kraju priče ispada da se za prosvjetare najviše zalaže Bandić. A čak nije ni u jednom sindikatu. 

Kako je jedan mlađahan glasnogovornik razljutio prosvjetare

Kaže za N1 Dnevnik mlađahni glasnogovornik MZOS Alavanja kako je nastavnicima ovo prva reforma u životu pa su nesigurni u nju. Eh sinko dragi, u mojih 32 godine staža meni je ovo već ne znam koja reforma, malo malo se nešto reformiralo i nisam stigla sve pohvatati i zapamtiti.

No, njemu možda i jest prva reforma, a i inače je poznato da svatko tko je na vlasti smatra da život počinje njegovim dolaskom na vlast (zajedno s devizom: iza mene potop). 

A što kaže jedna profesorica

Jedna je kolegica, revoltirana kao i mi svi tom izjavom mlađahnog glasnogovornika, pobrojala sve što se u zadnjih tridesetak godina mijenjalo. 

'Evo malo prisjećanja, bez puno razmišljanja što se sve i koliko mijenjalo otkako radim. A sve potaknuto izjavama najnovijim nekog golobradog dječaka iz ministarstva koji, prepun razumijevanja da mi je ovo prvi put, nudi svoju pomoć. Dijete drago!
Kad sam počela raditi prije 30 godina, postojao je godišnji plan koji se upisivao u dnevnik. Svaki je predmet imao svoju stranicu. To je bilo jako zgodno jer si, u slučaju zamjene, lijepo samo okrenuo tu stranicu i vidio što je kolegi u planu, gdje je stao, i mogao si lijepo nastaviti.

Nisu se predavali nikakvi mjesečni ni izvedbeni. Nije se nigdje upisivao godišnji plan rada razrednika.

Gradivo je bilo u mom predmetu (Hrvatski jezik - op. a.) takvo da su se u 5. razredu obrađivale sve vrste riječi, osim glagola. U 6. su se obrađivali glagoli i sintaksa jednostavne rečenice. U 7. složena rečenica, i sve vrste zavisnosloženih. SVE. Uzročne, namjerne, posljedične, dopusne... U 8. stilistika, leksikologija, dijalektologija i opsežna tvorba riječi.

Pisane provjere provodile su se u dogovoru s učenicima i kolegama, jer, vidi čuda! nikome nije bilo u interesu da piše pisanu provjeru i dobije loše rezultate. Pa su se ljudi, pritom mislim i na učenike i na učitelje, dogovarali. A i učenicima je tako manje bilo na pameti kalkuliranje i kampanjsko učenje.

Onda je došao HNOS. Zamjenice su porazbacane od 5. do 8. i ni bog to više ne usustavi. Pasiv se više ne spominje kao glagolsko stanje, teško je to dječici, rekao je HNOS. Izbačene su mnoge zavisnosložene rečenice. Tvorba riječi skroz je reducirana.
Pojavili su se mjesečni, izvedbeni planovi. Pojavile su se prilagodbe i individualizacije.

Još prije toga pojavio se vjeronauk, skresala se satnica materinskog jezika u nižim razredima i nekih predmeta u višim. Pojavila se informatika. Strani se jezik počinjao učiti od 1. razreda.
Pojavio se Vremenik. 
Pojavio se Zdravstveni odgoj, pojavio se Građanski odgoj i obrazovanje.
Ukinulo se zaključivanje ocjena na polugodištu. 
Vladanje je bilo ocjenjivano esejistički pa vraćeno na uzorno, dobro, loše. 
Udžbenici su se birali na 4 godine kako bi se mogli nasljeđivati.
Uvedeni su javno dostupni kriteriji vrednovanja.
Uvedena je obaveza osnovnim školama da djecu upisuju u srednje, a srednjima matura i upisi na fakultete.

Jasno da su tijekom ovog dugog niza godina učitelji pratili i razvoj informatičkih tehnologija, uvodili gdje su mogli i gdje je školska oprema to omogućavala korištenje novih nastavnih sredstava i pomagala, osuvremenjivali nastavu i načine poučavanja često se služeći vlastitim laptopima i sredstvima.

Ovo sam sve napisala u hipu, onako iz glave. Za točniji i podrobniji uvid trebalo bi mi više vremena. Da ne kažem - it takes time. 

Sve se te promjene događale prije ŠzŽ koja je navodno 1. i jedina reforma dosad. 
A niti mijenja satnicu, niti predmete, niti ocjenjivanje, niti upise.

Niti uvodi vanjsko vrednovanje. Reformatorska je po novogovoru i neologizmima koje je donijela.
nastavni plan i program > kurikulum
cjelina > tema
ciljevi > ishodi
ocjenjivanje > vrednovanje
vještine > djelatnosti
opisno praćenje > formativno vrednovanje
povratna informacija učeniku > vrednovanje za učenje

Dopunite sami niz. I ispravite ako sam pogriješila gdje, naime, prestala sam pratiti kad sam uvidjela da se sva reforma svodi na nomenklaturu. Eto, to je reforma, prva, najprvija, jedina od stoljeća sedmog.'

Uzalud prosvjetari kažu da nisu spremni za Školu za život, Ministarstvo tvrdi da je sve spremno i da se bezbrižno može krenuti. Frontalno. 

Najnovije

Reci što misliš!

Najgledaniji video