Vijesti / Kolumne

PIŠE: Gordana Foder

Svodimo školovanje na to da nam djeca budu polupismena i jeftina radna snaga u EU

Svodimo školovanje na to da nam djeca budu polupismena i jeftina radna snaga u EU
Varaždinski.hr

Kako bi se doskočilo padanju mature zbog nepismenosti, esej od ove godine neće biti zasebno vrednovan. Pa je tako dovoljno da se na jedinom ispitu koji pokazuje razinu pismenosti hrvatskih maturanata učenik samo pojavi, preda prazan papir i ako napiše test zadovoljavajuće osiguran mu je prolaz.

Objavljen je kalendar polaganja ispita državne mature u ovoj školskoj godini. Prijedlog kalendara dao je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje (NCVVO), a suglasnost je dalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. 

Kako izbjeći padanje na maturi

Budući da je prošle školske godine bila velika neprolaznost maturanata pri pisanju eseja iz Hrvatskog jezika, ove godine će Hrvatski jezik biti jedini predmet kod kojeg će biti značajnijih izmjena u odnosu na prošlogodišnju maturu. Naime, prema izmjenama Pravilnika o državnoj maturi, esej iz Hrvatskog jezika više se neće ocjenjivati zasebno. 

Na prošlogodišnjoj maturi određeni dio maturanata ne samo da nije zadovoljio kriterije pisanja eseja, već je predao prazan papir. Obzirom da se esej ocjenjivao zasebno, bez obzira na ocjenu iz testa, Hrvatski jezik nije se moglo proći bez pozitivne ocjene iz eseja.

Kako bi se doskočilo takvom padanju mature zbog nepismenosti, esej od ove godine neće biti zasebno vrednovan. Pa je tako dovoljno da se na jedinom ispitu koji pokazuje razinu pismenosti hrvatskih maturanata učenik samo pojavi, preda prazan papir i ako napiše test zadovoljavajuće osiguran mu je prolaz. 

Dakle, prema novom pravilniku, nakon dvanaest godina školovanja potpuno je u redu  ne biti u stanju napisati sastavak, a položiti ispit.

Ovakvim se načinom dobiva privid uspjeha promjena u obrazovanju. Sve gdje smo neuspješni se  olakšava u skladu s našim mentalnim sklopom, a taj je da se što lakše, brže i sa što manje truda dođe do što boljeg rezultata. Ovakvo izbjegavanje samostalnog vrednovanja eseja zapravo je čisto lažiranje znanja i uspjeha maturanata.

Ovaj postupak ukidanja zasebnog vrednovanja eseja vuče na čisto ulizivanje roditeljima i učenicima kako bi se stekle simpatije i odobravanje. U pedocentričnom sustavu obrazovanja na koji naše obrazovanje sve više vuče, ukidanje provjere pismenosti učenika zapravo više uopće ne začuđuje.

U hrvatskom školstvu je pisano izražavanje već zapostavljeno, a sada mu je nanesen novi udarac izbacivanje eseja kao obveznog dijela mature, ispita zrelosti. 

Je li nam znanje materinjeg jezika uopće potrebno?

Svjedoci smo loših rezultata na PISA testovima gdje je evidentno da nam je loša čitalačka pismenost i razumijevanje pročitanog. Pisanjem eseja iz hrvatskog jezika provjerava se čitanje i razumijevanje pročitanog. Važno je da učenici nauče obrazlagati vlastita razmišljanja, ali i znanstvene spoznaje svojim riječima, a to se zatim provjerava esejem. (Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja. - izvor: wikipedia.org).

Dakle, u zemlji u kojoj se stalno ističe da je nacija polupismena i da ljudi ne čitaju, ovim se činom  marginaliziranja eseja na maturi potiče upravo to: nepismenost, nečitanje (jer esej se temelji na pročitanom djelu iz lektire, a ako se esej ne mora napisati, dakle ni lektira se ne mora pročitati) i ne imanje vlastitog mišljenja, jer je očito da argumentirano vlastito mišljenje nije u ovoj državi prioritet.

Naši učenici ne znaju izreći suvislu složenu rečenicu, a napisati ju još je teže. Kakvi su im pravopis i gramatika bolje da se i ne piše. Učenici počinju rečenicu malim slovom, ne pišu naslov, nazive gradova i država pišu malim slovom, često zaborave i vlastito prezime napisati velikim početnim slovom, pišu bijo, neznam, sumljam, neču, oćemoli, kadje, dijeca, jeli, dali i tako dalje, moglo bi se nabrajati do sudnjeg dana.  Evidentno je da vrlo malo čitaju, a još manje se pisano izražavaju. 

Zatiranje našeg lijepog jezika

Je li učeničkoj nepismenosti kriva škola? Djelomično i jest. Zašto? Pa kao prvo smanjena je satnica Hrvatskog jezika u razrednoj nastavi sa šest na pet sati tjedno.

- Imamo u školama najmanje sati materinskog jezika u EU i šire. Sustavno se radi na zatiranju hrvatskog jezika, a uz to i identiteta cijeloga naroda koji uz sve nedaće još i hrpimice iseljava. Hrvatski jezik je proglašen ugroženim jezikom u nestajanju - kaže jedna kolegica. (izvor: FB grupa Nastavnici.org)

Da, zbog smanjene satnice (no, da ne bi opet nastavnici bili krivi – nisu oni smanjili satnicu), hrpe suvišnih sadržaja koje treba obrađivati, nedostatka vremena za pisano i usmeno izražavanje, učenici već iz osnovnih škola izlaze s nedovoljnim poznavanjem materinjeg jezika, što se samo nastavlja u srednjoj školi.

Bilo bi zato dobro uvesti i malu maturu na kraju osnovne škole gdje bi se također provjeravala pismenost, ali na kraju osnovnoškolskog obrazovanja kako bi se u srednjoj školi dobila polazna točka za nastavak opismenjavanja.

- Materinski jezik i izražavanje u svakom pogledu trebalo bi biti na prvom mjestu. Na svakom radnom mjestu potrebna je komunikacija, a pogotovo za visokoobrazovane. Nažalost, susrećemo u svakodnevnom životu liječnike, inženjere... koji su nepismeni i ne poznaju vlastiti jezik - riječi su jedne kolegice (izvor: FB grupa Nastavnici.org).

Pljuska obrazovnom sustavu

Eliminiranje eseja kao bitnog u ispitima državne mature pljuska je obrazovnom sustavu. Ako se ide na veću prolaznost mature tako da se ona olakšava i srozava da ju svatko bez imalo truda može položiti, onda se zaista ne trebamo čuditi akademski obrazovnim građanima sumnjivih pismenih sposobnosti. Trebalo bi biti da tko nakon 12 godina školovanja nije u stanju napisati esej na maturi ne bi trebao niti ići na fakultet.

Gdje piše da svi trebaju završiti fakultete? Danas je teže naći vodoinstalatera nego magistra ekonomije primjerice. Svodimo školovanje na to da nam djeca budu polupismena i jeftina radna snaga u EU.

Kako sada stvari stoje, sve vodi prema tome da ćemo se opet morati boriti za hrvatski jezik i to u vlastitoj slobodnoj i samostalnoj državi.

PS Za neupućene, a spremne zanovijetati: kada se napiše Hrvatski jezik, s velikim početnim slovom, to se odnosi na nastavni predmet, a kada piše hrvatski jezik s malim početnim slovom, tada se odnosi na jezik. Da ne bi bilo 'nismo znali'.

 

Najnovije

Reci što misliš!

Najgledaniji video