'Školski je knjižničar vrlo važna osoba u radu škole, ne samo za učenike već i za nastavnike, a školska je knjižnica mjesto oko kojeg bi se veliki dio nastavnog procesa, poglavito onog u nižim razredima osnovne škole, trebao vrtjeti.'

Ne znam kako mi je promaklo da u skoro pet godina postojanja kolumne koja se bavi jedino i isključivo školom i školstvom te svime vezanim uz prosvjetu još nikad nisam pisala o važnom segmentu svake škole, a to su školske knjižnice. 

U školskim knjižnicama rade 'stručni suradnici' - knjižničari. Zašto sam ovo 'stručni suradnici' stavila pod navodnike? Pa zato što i knjižničari ravnopravno i aktivno sudjeluju u procesu odgoja i obrazovanja učenika i nekako mi ne stoji da ih nazivamo samo suradnicima. 

OK, nisu svi knjižničari u svim školama jednaki i ne rade jednako. Niti svi imaju iste uvjete. Često su školske knjižnice zapostavljene od strane nadležnih, a baš su one mjesto gdje učenici samostalno uče i istražuju. Postoje odlično opremljene školske knjižnice, ali postoje i one kojih bi se svak' normalan postidio.

No za stanje školskih knjižnica nisu odgovorni knjižničari, a ni škole, već osnivač. Nađe se tako školskih knjižnica koje se sastoje od samo jedne prostorije u koju je utrpano nekoliko tisuća knjiga, bez čitaonice i popratnih sadržaja. A školska je knjižnica vrlo važno mjesto u školi. U nekim je školama školska knjižnica i centar raznih događanja. Osnivači bi si zaista trebali dati truda i imati volje i omogućiti svim školama da imaju knjižnice kakve dolikuju suvremenom društvu. 

Što sve školski knjižničari rade?

Netko bi mogao misliti da je posao školskog knjižničara da samo sjedi u knjižnici i izdaje učenicima knjige. Ono, debela hladovina od posla. Ni najmanje nije tako. 

Knjižničar, naravno, brine o knjižnom fondu školske knjižnice. Nabavlja i obnavlja lektrine naslove i ostalu dječju literaturu kako bi učenici imali što veći izbor naslova za čitanje. 

Knjižničar vodi distribuciju učeničkih časopisa.

Knjižničar nabavlja stručnu literaturu za nastavnike.

Knjižničar nabavlja i vodi brigu o sadržajima za medijsku kulturu učenika svih razreda.

Kratko rečeno - knjižničar mora imati uvid u sve kurikulume Hrvatskog jezika od prvog do osmog razreda u osnovnoj školi kako bi znao koji su predviđeni lektirni naslovi i medijski sadržaji. I onda time opskrbljuje školsku knjižnicu. 

Knjižničari često uređuju i vode školske listove. Neki uređuju i školske web stranice. Neki knjižničari su pak zaduženi za organizaciju priredaba u školi. Knjižničari održavaju satove lektire s učenicima. Knjižničari održavaju satove medijske kulture s učenicima. Dobro, znam i knjižničare koji odrade samo satove koji su im u opisu posla, ali znam i knjižničare koji rade i više od svega što sam do sada navela.

Knjižničari sudjeluju i u raznim projektima. S učenicima, naravno. Knjižničari tijesno surađuju s učiteljicama, pogotovo učiteljicama razredne nastave. 

Knjižničari se bave i digitalnim alatima i informatikom. 

Uglavnom, sigurno sam nešto zaboravila napisati što knjižničari u školskim knjižnicama rade. 

Učenici i školska knjižnica

Školske su knjižnice važno mjesto za učenike. Osim što u njima posuđuju knjige, osim što od knjižničara dobivaju poticaje i preporuke za čitanje i lektirnih i nelektirnih naslova, učenici u školskim knjižnicama mogu čitati časopise, mogu pisati zadaće u čitaonicama ili prostorima koje knjižnice imaju, mogu provoditi vrijeme čekajući nastavu.

Učenici u školskim knjižnicama mogu raditi zadatke iz svojih projekata, mogu raditi istraživanja bilo na internetu ili koristeći se referentnom zbirkom (Referentna zbirka sadrži opće i specijalne enciklopedije, rječnike, biografski leksikon, bibliografije i priručnike. - op. a.). Sve to mogu raditi ako knjižnica ima uvjete za to, naravno. Stoga bi zaista bilo važno da se u svakoj školi omogući prostor i infrastruktura za puni pogon knjižnice. 

Neke školske knjižnice imaju i grupe Malih knjižničara koje pomažu u knjižnici. Slažu knjige na njihova mjesta na policama, popravljaju oštećene knjige, pomažu knjižničaru. Neprocjenjivo za razvijanje ljubavi prema knjigama i čitanju. 

Čitanje i uloga školske knjižnice

Čitanje je jako važno. Ne samo zbog bogaćenja leksika i razvijanja mašte, empatije i  ostalih dobrobiti koje možemo izvući iz čitanja. Prema jednom istraživanju, Hrvati sramotno malo čitaju. Prema tom istraživanju čak 52% naših sugrađana nije pročitalo niti jednu knjigu u posljednjih godinu dana. Stoga je uloga školskih knjižnica i knjižničara koji u njima rade neprocjenjiva. Kako bi se formirao aktivni čitatelj, potrebno je razvijati ljubav prema knjizi i naviku čitanja od malih nogu. 

Nekim učenicima je školska knjižnica možda prvo mjesto gdje se susreću sa slikovnicama i knjigama. Čitajući razvijaju svoju vještinu čitanja, što će im uveliko olakšati daljnje školovanje. Čitanje je jako važno ne samo u predmetu Hrvatskog jezika, već i u ostalim nastavnim predmetima. Kako će učenici rješavati ispite znanja ako slabo čitaju i ne razumiju pročitano?

Školski knjižničar je taj koji prvašiće uputi u rad i ulogu školske knjižnice, pomaže im pri odabiru slikovnica, a u kasnijem školovanju i pri odabiru druge literature. Radom školske knjižnice i školskog knjižničara koji se trudi približiti učenicima svijet knjige, lakše se i brže dolazi do čitalačkih navika. 

I za kraj…

Nadam se da je iz svega napisanog, a sigurno nešto nisam navela a bitno je, evidentno da je uloga školskog knjižničara sve samo ne 'suradnička'. Školski je knjižničar vrlo važna osoba u radu škole, ne samo za učenike već i za nastavnike, a školska je knjižnica mjesto oko kojeg bi se veliki dio nastavnog procesa, poglavito onog u nižim razredima osnovne škole, trebao vrtjeti.

Još kad bi oni koji raspoređuju novac i financiraju bili toga svjesni…