Vijesti / Kolumne

BRANKO DETELJ: SKICE IZ IZOLACIJE

Mjesto neukroćene radosti sada se doima poput mjesta zločina

Mjesto neukroćene radosti sada se doima poput mjesta zločina

Ljudima treba nekakav ozbiljan problem kako bi naučili razlikovati važno od nevažnog i stvarno od izmišljenog. Čini se važnim reći tako nešto u ovom kaotičnom vremenu. Kamo sreće kada bi ih imao tko čuti.

Crveno-bijela vrpca

Malo dječje igralište u kvartu - tobogan, ljestve, dvije njihaljke, klackalica i par klupica - od jutros je ograđeno plastičnom crveno-bijelom vrpcom, nalik onoj kakvu policija koristi kod uviđaja. Gledano s prozora, mjesto neukroćene radosti i vriske sada se doima poput mjesta zločina. Treba čovjeku vremena da se privikne na to.

Nježnost rečenica

Ponovo čitam roman 'Dobro je, lijepo je'. Ivica Prtenjača pisac je kojem se uvijek vrijedi vraćati. Njegova proza čista je poezija. Malo je pisaca koji umiju napisati cijeli jedan roman u kojem se svaka rečenica doima kao izbrušen stih. Još je manje onih koji takvih romana imaju nekoliko. Prtenjača podsjeća na Šoljana u njegovim najboljim ostvarenjima. Nepretencioznost i nježnost njegovih rečenica mekana su postelja na kojoj se baškari duh moje generacije.

'Imala je uzak krevet s kojeg smo uskoro spuznuli na mekan i čist tepih. Imala je dvije fotelje koje su putovale po sjajnom i ulaštenom parketu. Imala je radni stol s kojeg je pala halogena lampica. Imala je veliko ogledalo na vratima ormara koje je skupljalo paru iz naših tijela. I imala je veliki prozor, sa širokom klupicom ispred, prozor koji je gledao na popodnevnu ulicu, na Tugu i Bugu, na ocean, na jaguarove zube u prašumi, na nesretno pleme i na crne anđele gitariste koji se voze u lisabonskom tramvaju i pjevaju: I'd rather be a devil than that women's man…'

Ne pamtim kada sam zadnji put pročitao ljepši opis seksualnog čina. Pripovjedač u romanu kaže da više voli riječi poput 'ševe' i 'jebanja'.

Bolje mjesto

Ozbiljni ljudi, ugledni znanstvenici, ima među njima i sociologa i molekularnih biologa, govore da će svijet nakon virusa postati bolje mjesto. Ljudima treba nekakav ozbiljan problem kako bi naučili razlikovati važno od nevažnog i stvarno od izmišljenog. Čini se važnim reći tako nešto u ovom kaotičnom vremenu. Kamo sreće kada bi ih imao tko čuti. Iskustvo prošlog vijeka uči nas da se iz velikih globalnih kriza najčešće rađa fašizam.

Najgledaniji video

Najgledanija galerija

Izdvojeno


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.