Živi zid, odnosno koalicija koju je ta stranka oko sebe okupila na ovim izborima, najveći je gubitnik ovih izbora gledajući propale glasove.
Na netom održanim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj
ukupno je bilo nešto više od 1,63 milijuna važećih listića u 10.
izbornih jedinica u RH, odnosno 1,66 milijuna kad se računa i
dijaspora. Na osnovi tih glasova izabrana su 143 zastupnika, po
14 u 10 jedinica u RH i tri u inozemstvu. Broj propalih glasova,
tj. glasova koji su dani pojedinoj listi u nekoj od izbornoj
jedinici, a koja na kraju nije prešla izborni prag od pet posto,
pa tako nije ni izborila mandat, veći je od 200.000.
U 10 hrvatskih jedinica propalo je 201.678 glasova, a kad se tome
doda i dijaspora, onda se ta brojka penje na 212.183. A to je
12,3 posto od ukupnog broja važećih listića.
Mandat Čačiću
Pri tome broj propalih glasova među izbornim jedinicama jako
varira. U 1. zagrebačkoj izbornoj jedinici tako je bilo najmanje
glasova za liste koje nisu izborile ni jedan mandat – 8365. Ondje
je ukupno bilo 173.718 važećih listića, a šest je lista prešlo
izborni prag i izborilo barem jedan mandat. Najviše propalih
glasova u 1. izbornoj jedinici ima Živi zid – 2849 ili 1,68
posto. U Zagrebu je tako propalo ukupno 4,8 posto glasova.
Najveći broj propalih glasova bio je u 8. izbornoj jedinici –
28.782 – gdje su ukupno bila 154.452 važeća listića, što znači da
je propalo 18,6 posto glasova. U Istri i Primorju izborni su prag
prošle četiri liste, najviše je propalo glasova Domovinskom
pokretu – 7243 – koji je bio nadomak mandatu s 4,68 posto
glasova. No najveći postotak propalih glasova je u 4. izbornoj
jedinici, u kojoj je na 138.993 važeća listića propalo 26.290
glasova. odnosno 18,9 posto. Ondje su prag prešle samo tri liste,
a najviše propalih glasova su imali Most i HNS, više od 6500, a
koji su bili jako blizu da prijeđu izborni prag.
Živi zid, odnosno koalicija koju je ta stranka oko sebe okupila
na ovim izborima, najveći je gubitnik ovih izbora gledajući
propale glasove. Oni su ukupno dobili 37.345 glasova, ali nisu
osvojili ni jedan mandat. Živi zid je najbliže mandatu bio u 9.
izbornoj jedinici, gdje je u koaliciji sa Stipom Petrinom dobio
3,85 posto glasova. HNS i Reformisti su pak dobili pojedinačno
puno manje glasova, a ukupno gotovo isti broj glasova kao Živi
zid, ali su ipak osvojili po jedan mandat, i to zahvaljujući
većoj koncentraciji svojih glasača u 3. izbornoj jedinici.
HNS je ukupno dobio nešto više od 21 tisuću glasova, no ta je
stranka osvojila mandat s 8835, odnosno 5,78 posto glasova u 3.
izbornoj jedinici, u kojoj je i Radimir Čačić dobio mandat s 8355
glasova, odnosno 5,46 posto. Njegovi Reformisti su pak u cijeloj
RH dobili nešto manje od 17.000 glasova. Koalicija Pametnog,
Stranke s imenom i prezimenom i Fokusa osvojila je tri madata, a
njima je propalo 32.487 glasova, dok je koaliciji predvođenoj
platformom Možemo, koja je osvojila sedam mandata, propalo 22.880
glasova.
Birači bolje procjenjuju
Možemo je u 10. izbornoj jedinici dobio više od 8000 glasova, ali
ne i mandat jer je to bilo 4,3 posto ukupnog broja glasova u toj
jedinici. Na temu propalih glasova 2018. je na studiju
politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Dominik
Grivac napisao diplomski rad pod naslovom “Nedostaci razmjernih
izbornih sustava – problem propalih glasova”
Prema podacima iz tog rada, na parlamentarnim izborima od 2000.
najviše propalih glasova bilo je 2011. – 600.511 ili 25,63 posto,
ali nakon toga birači očito vode računa i bolje procjenjuju koje
opcije imaju šansu prijeći prag. Tako je 2016. bilo 188.710 ili
10,25 posto propalih glasova, a na izborima 2015. godine 299.741
ili 13,62 posto.
Najveća žrtva praga od pet posto po izbornoj jedinici 2011. bio
je HSLS sa 72.469 propalih glasova. Na izborima 2015. Živom zidu
je propalo 80.187 glasova, a 2016. najviše BM 365 i Reformistima
– 45.144.