SDP je drugi mjesec zaredom zadržao prednost ispred HDZ-a. Iako je ona i dalje unutar statističke pogreške, prednost je blago povećana.
Mjesečno istraživanje političkih preferencija CRO Demoskop, koje
je za
RTL provela agencija Promocija plus, donosi i analizira
Damira Gregoret.
SDP je drugi mjesec zaredom zadržao prednost ispred HDZ-a. Iako
je ona i dalje unutar statističke pogreške, prednost je blago
povećana.
SDP ispred HDZ-a
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom veljače SDP bi
zaokružilo najviše birača – 28,9 posto. Postotni bod više nego
prije mjesec dana, a čak 13 postotnih bodova više nego u veljači
prošle godine. HDZ je na 26,8 posto. Slično kao prošlog mjeseca,
a u odnosu na prošlogodišnju veljaču stranka na vlasti bilježi
pad od gotovo 2 postotna boda.
Dok se čeka da Miroslav Škoro formira svoju stranku, njegova
nezavisna lista je treći izbor: 9,4 posto. MOST, koji je Škoru
podržao na predsjedničkim izborima, uz blaži pad je na 5,1 posto.
I lista Mislava Kolakušića je u u padu – tek na pola puta do
izbornog praga (2,5 posto).
Pad bilježi i HSS – sada je na 2,3 posto, a sličan je rejting i
Hrvatskih suverenista (2,2 posto) kojima je dio birača očito
prešao Škori, s kojim bi se tek trebali formalno udružiti.
Stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića je na 1,4
posto.
Oko jedan posto, bez rasta ili uz pad su i Pametno (1,3 posto),
HDZ-ov partner HNS (1,3 posto), IDS (1,3 posto) i Živi zid (1
posto). Isti rejting kao njegova bivša stranka ima stranka Ivana
Pernara.
Ispod 1 posto su Start (0,9 posto), Neovisni za Hrvatsku (0,9
posto) i HSLS (0,7 posto).
Baš kao i HSU (0,7 posto) I GLAS (0,6 posto). Ostalih je 1,6
posto, a unatoč velikom broju stranaka i lista preko 10 posto
ispitanika je – neodlučno.
Milanović i Plenković najpozitivniji
Kada se radi o osobnim rejtinzima političara, na vrhu su i dalje
izabrani predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.
Na krilima pobjede na predsjedničkim izborima listu predvodi
Zoran Milanović. Kao i u siječnju, on je prvi izbor – 18,8 posto
izabranog predsjednika smatra najpozitivnijim političarom. To je
dva postotna boda više nego u siječnju, iako se slabo pojavljivao
u javnosti. Odjeknula je jedino odluka da prisegne na Pantovčaku,
a ne kao dosad na Trgu svetog Marka.
Andreja Plenkovića bira 15,5 posto ispitanika, što je njegov
najviši rejting u proteklih godinu dana.
Iako ostaje treći izbor Miroslav Škoro još se više udaljio od
vodećeg dvojca. Bira ga manje od 5 posto ispitanika, no to je
gotovo dvostruko viši rejting od onoga predsjednice na odlasku. I
Kolinda Grabar-Kitarović bilježi pad i sad je najpozitivnija za
tek 2,6 posto ispitanika. Usporedbe radi, prije godinu dana imala
je sličan rejting kao sada Milanović.
Nešto manje ima ministar financija Zdravko Marić (2,5 posto),
čiji rejting raste. Slijede Mislav Kolakušić (2 posto), pa Dario
Juričan (1,9 posto) iako obojica bilježe pad.
Ispod toga su Davor Bernardić (1,4 posto), novi ministar
zdravstva Vili Beroš (1,3 posto) kao i Davor Ivo Stier (1,2
posto) koji preko opcije za promjene želi srušiti Plenkovića na
izborima u HDZ-u. Mire Kovača, direktnog Plenkovićeva izazivača,
nema u top deset.
Da je najpozitivniji političar “Nitko” poručuje nešto više
ispitanika nego u siječnju – 18 posto. Ostalih je 3,9, ne zna
15,1.
Najnegativniji Plenković i Bandić
Na listi najnegativnijih političara, baš kao i u siječnju, vrh
neprestižne ljestvice drže premijer Andrej Plenković i njegov
koalicijski partner Milan Bandić. Iako stoji nešto bolje nego u
siječnju najviše ispitanika, 21,2 posto, poručuje da je Plenković
najnegativniji političar. Odmah iza njega je Milan Bandić, oko
čije se potpore lomi zagrebački HDZ. Više od 11 posto negativno
ga ocjenjuje, što je najgori rejting zagrebačkog gradonačelnika u
proteklih godinu dana.
Treći izbor među negativcima je prošlog mjeseca smijenjeni
ministar zdravstva Milan Kujundžić (6,9 posto) kojeg ispitanici
negativno ocjenjuju šest puta češće nego u siječnju. Slični je
postotak onih koji smatraju da je najnegativniji Zoran Milanović
(6,8 posto), iako u odnosu na prošli mjesec, kada je izabran za
predsjednika, bilježi pad negativnog doživljaja.
Značajni rast tog doživljaja vidljiv je kod Kreše Beljaka (6
posto), gotovo peterostruki. U top deset negativnih političara su
i Davor Bernardić (4,1 posto) i Kolinda Grabar-Kitarović (2,5
posto).
Baš kao i Tomislav Karamarko (2,5 posto) koji je značajno povećao
negativni doživljaj, a sve se događa paralelno s iščekivanjem
hoće li i on u utrku za prvog čovjeka HDZ-a. Upitan je i angažman
Milijana Brkića (1,6 posto) na tim izborima i on je na ovoj
ljestvici, baš kao i Milorad Pupovac (1,5 posto).
Da su negativni baš svi političari poruka je gotovo 8 posto
ispitanika. Ostalih je 3,5, a ne zna oko 13 posto.
Školske ocjene Vlade i Sabora
A za kraj – školske ocijene. U godini u kojoj se održavaju
parlamentarni izbori ispitanici Vladi Andreja Plenkovića daju
čvrstu, ali ipak tek dvojku (2,23), a istu prosječnu ocjenu, ali
s još slabijim prosjekom, ima Hrvatski sabor (1,98). I jednoj i
drugoj strani Markova trga građani su, u odnosu na siječanj, dali
nešto niže ocjene.
Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od
31. siječnja do 4. veljače 2020. CATI metodom (telefonski) na
uzorku od 1300 punoljetnih građana Republike Hrvatske.
Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu
pouzdanosti od 95 posto.