Istaknuo je Čačić kako Hrvatska sad treba potpredsjednika Vlade za gospodarstvo, a to bi po njemu mogla biti bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić.
Bivši prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, danas
varaždinski župan Radimir Čačić predložio je
šest konkretnih mjera koje bi trebalo, kaže,
donijeti u ovoj situaciji za spas gospodarstva pogođenog
epidemijom koronavirusa.
– Prva mjera je da svi bez ikakvog razgovora,
kojima je Vlada zabranila rad, od portira do direktora, svima –
bez jadnih ciganskih štoseva o 201 kunu poreznog duga, imaju
pravo sljedeća tri mjeseca na minimalac sa svim pravima iz radnog
odnosa. Sve plaća država jer ih je ona zatvorila. Zdrava pamet bi
rekla da to nije samo minimalac, ali pustimo sad to – rekao je
Čačić za
Večernji list.
Kao drugu mjeru predlaže da svi koji to zatraže,
ne ulazeći u to jesu li ili nisu oštećeni, budu oslobođeni svih
poreza i doprinosa na svim razinama, državnoj, regionalnoj i
lokalnoj, a što bi se trebalo regulirati zakonom koji odmah stupa
na snagu.
Treća mjera je da robne rezerve, bez bilo kakve
ograde, preuzimaju sve poljoprivredne proizvode koji su ostali.
– Međimurci su, recimo, prošli tjedan prodali sav krumpir sa
zaliha, neki se proizvodi u ovo vrijeme uopće ne prodaju. Neki će
nestati sa zaliha, drugi doći u problem. Klaonice s farmama
teladi za milanski rez ( za vrhunsko meso, op.a. ) u ogromnom su
problemu, na primjer. Poljoprivreda je širok pojam za reći
‘poljoprivreda je ugrožena’. Je i nije. Nešto sad ide
fenomenalno, drugo ne. Zato robne rezerve trebaju preuzeti svu
proizvodnju koja ovog trenutka nema tržište za otkup. Svu. Držiš
sustav u pogonu i ljude održavaš na životu – naglašava Čačić.
Kao četvrtu mjeru predlaže da država na tri
mjeseca vrši otkup potraživanja svih banaka od svih privrednih
subjekata. Dakle, sljedeća tri mjeseca ni jedan privredni
subjekt, predlaže Čačić, nikome ne treba platiti ništa.
– Najveća investicijska priča Hrvatske je turizam s gotovo 20%
udjela u BDP-u. I ljudi u turizmu i drugi su uložili, zadužili
se… Sve rate kredita država preuzima od banaka, a kasnije će ih
ili otpisati ili dogovoriti dugoročne uvjete povrata – kaže
Čačić.
Peta mjera je da se kreditne linije za sve koji
zatraže za održavanje poslovanja do razine mase plaća na
godišnjoj razini, osiguravaju s državnim kolateralom, a
šesta mjera je smanjivanje plaće svim državnim
službenicima za 20 posto. Na prvi pogled, kaže Čačić, to je
politička demagogija, ali je u ovom slučaju nužna.
– A ne ova jadna demagogija ‘mi se odričemo plaće’. Koga briga
kaj ste se vi odrekli, lijepo za čuti, ali to u konačnici ništa
ne znači. Ali kad cijela država skine svom javnom sektoru, izuzev
direktno ugroženima poput zdravstva, policije i specifičnih
djelatnosti. Direktno ugrožena nije ni cijela policija nego
policija u uniformi. Možemo očekivati 400.000 ljudi na udaru
krize… To je ogromna brojka o kojoj moramo voditi računa. Već
smo trebali sve to odraditi – zaključuje Čačić.
Bivši ministar gospodarstva drži i kako u ovoj situaciji Vlada
pod hitno mora imenovati potpredsjednika Vlade za gospodarstvo, a
što je funkcija koju, kaže, ne može obavljati ministar
gospodarstva Darko Horvat jer on nije zaduženi
za resore poput energetike, prometa, poljoprivrede, turizma…već
samo za jedan manji segment gospodarstva.
– Ova država nema točku koja je u stanju odgovoriti krizi.
Premijer s druge strane o gospodarstvu ne zna ništa. Imamo
ministra financija koji nešto radi, ali on je ministar financija.
Mi hitno trebamo potpredsjednika Vlade za gospodarstvo, a to može
biti samo netko tko ima ovlasti, znanje, autoritet, snagu, a ako
je moguće i iskustvo. To s politikom nema ništa – kaže Čačić i
dodaje kako on osobno ne bi imao ništa protiv da to bude bivša
ministrica gospodarstva Martina Dalić.
– Neka je vrati, nemam ništa protiv. Ako je za nešto kriva neka
odgovara, ali činjenica je da je dokazala da je spremna donositi
odluke u krizno vrijeme – kaže Čačić.
Nakon što se imenuje potpredsjednik za gospodarstvo, nastavlja,
može se priča dalje nadograđivati s još tri-četiri suvisla
čovjeka koji znaju što rade i to nazvati krizni stožer za
gospodarstvo.