Koronakriza je pokazala da ovako kao dosad nije dobro. Evo jednog prijedloga promjene, koji ukida županije...
Umjesto 555 jedinica lokalne samouprave (i Grad Zagreb sa
statusom županije) koliko ih imamo trenutačno, Hrvatskoj treba
111 administrativnih jedinica raspoređenih u šest regija, odnosno
pet regija plus Grad Zagreb.
Prijedlog je to Stranke s imenom i prezimenom, koja je
razradila detaljni plan novog teritorijalnog ustroja Hrvatske,
što je reforma za koju je upravo koronakriza pokazala da je jedna
od važnijih i hitnijih.
Prema njezinoj ideji, na kojoj je zadnjih dana radio gospodarski
strateg stranke Josip Budimir, bivša šefica Povjerenstva za
odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković, gradonačelnik
Vrgorca Ante Pranić, gradonačelnik Knina Marko Jelić, a
koordinirao savjetnik stranke Ivica Relković, ukinule bi se
jedino županije, jer ovakve kakve imamo, drže u toj stranci, nisu
održive. Umjesto županija uvelo bi se pet regija – Sjeverna,
Istočna, Zapadna, Središnja i Južna plus Grad Zagreb, koji bi
funkcionirao kao zasebna regija.
Unutar tih regija više ne bi egzistiralo 555 gradova i općina kao
što je to danas već bi se one međusobnim povezivanjem operativno
racionalizirale na 111 administrativnih uprava do kojih se došlo
uvažavanjem nekoliko jasnih kriterija poput prometne povezanosti,
ali i međusobne ovisnosti, snage koju bi imale kada bi se
udružile…
Male općine oko grada Tako bi se s Opatijom kao administrativnom
jedinicom, predlažu u Stranci s imenom i prezimenom, mogli
spojiti Lovran i Mošćenička Draga, s Pulom Vodnjan, Fažana,
Ližnjan, Marčana, Medulin i Svetvinčenat, sa Sinjom Trilj,
Hrvace, Otok, Muć i Dicmo…
Takav model teritorijalnog ustroja, objašnjava Ivica Relković,
značio bi da ni jedna od sadašnjih općina i ni jedan od sadašnjih
gradova ne bi prestao postojati, a čega se stanovništvo najviše
plaši i što im je dosad bio i najčešći argument protiv
teritorijalnog ustroja, već bi se one međusobno povezale tako da
bi se male općine okupile oko središnjega grada, što bi značilo
da bi u budućnosti njihovi stanovnici imali i dalje sve usluge
koje imaju i danas, ali i zajedničku administraciju koju danas,
nepotrebno, ima svaka općina i grad posebno.
Kada bi se gradu Slavonskom Brodu kao zasebnoj administrativnoj
jedinici pripojile okolne općine Bebrina, Brodski Stupnik,
Bukovlje, Donji Andrijevci, Garčin, Gornja Vrba, Gundinci,
Klakar, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Sibinj, Sikirevci,
Slavonski Šamac, Velika Kopanica i Vrpolje to bi značilo da svaka
od spomenutih 16 općina više ne bi imala isto toliko pročelnika,
tajnica, vozača… već bi se spajanjem sa Slavonskim Brodom
spojile i njihove administracije. I to na način točno propisan
zakonom na temelju broja stanovnika koji žive u toj novoj
administrativnoj jedinici Slavonski Brod i njihovih potreba.
Dakle, postojao bi zakonski okvir kojim bi se određivalo koliko
je službenika potrebno na određeni broj stanovnika svake
administrativne jedinice.
– Samo tim korakom, spajanjem 555 gradova i općina u 111
administrativnih jedinica riješilo bi se 90 posto problema koje
imamo s današnjim teritorijalnim ustrojem jer golema
administracija i jest najveći problem – objašnjava
Relković.
Sve ostalo, poput odluke treba li koju općinu na kraju i ugasiti,
kozmetika je i politička odluka koju treba ostaviti za kasnije,
kada se snimi situacija i vidi koje bi općine doista trebalo
ugasiti ili koje se žele same ugasiti, a za što treba razraditi
jasne kriterije.
Ovakvim modelom koji predlaže Stranka s imenom i prezimenom,
dodaje Relković, izbjegava se i pitanje što s lokalnim izborima
jer se njegovom realizacijom ništa ne mijenja u tom smislu.
Izbori se i dalje u političkom smislu mogu najnormalnije održati
za sve gradonačelnike i načelnike, a drugo je pitanje bi li neki
načelnici i gradonačelnici radili volonterski. Kad korona
prođe…
– Ključno je da sve te općine i gradovi za početak u prvoj fazi
dobiju zajedničke administrativne službe i komunalne usluge. Sve
ostalo može se i treba dalje razrađivati, ako treba i lokalnim
referendumima na kojima bi se odlučivalo hoće li određena općina
ili grad ostati ili ne – kaže Relković i dodaje kako se problem
teritorijalnog ustroja može riješiti samo u više faza.
A prilika da se provede reforma o kojoj slušamo i raspravljamo
godinama nikada nije bila konkretnija nego što je sada. Korona je
pokazala koliko je razmrvljeni sustav s 555 jedinica lokalne
samouprave neučinkovit i sulud i da ga treba mijenjati upravo po
modelu funkcionalnog povezivanja. Jer kada epidemija prođe, kaže
Relković, opet ćemo imati situaciju koju imamo i sad, da u Humu
na Sutli, primjerice, nema ni jednog jedinog nezaposlenog, da u
tu općinu dolaze na posao radnici iz svih okolnih općina, a da
korist od njihovih plaća ne ubire Hum na Sutli, nego okolne
općine u kojima ti radnici žive.
– Ovo je trenutak za ozbiljnu raspravu i baš nitko se ne bi
trebao bojati kritika i prigovora. Dapače. Mi nudimo naš model,
ako netko ima bolji, neka ga pokaže, ali vrijeme je da se
otvoreno progovori kako bi trebala izgledati racionalizacija
Hrvatske. Ako nisu sada spremni za to, neće nikada ni biti –
zaključuje Relković.