Varaždinska županija je, podsjećamo, najbolja u Hrvatskoj i kad je u pitanju povlačenje EU sredstava za energetske obnove javnih objekata.
Varaždinska županija je i u 2020. godini
najuspješnija županija po povlačenju bespovratnih EU sredstava,
potvrdili su podaci Otvorenog proračuna Hrvatske
zajednice županija.
Po čak dva kriterija je prva među svih 20 hrvatskih županija. Iz
proračuna za EU projekte u 2020. godini planira izdvojiti najviše
sredstava, 263,7 milijuna kuna, a najviše EU novca povlači i po
glavi stanovnika, 1.499 kuna.
– Ponovno smo nabolja županija u Hrvatskoj po realizaciji EU
projekata, što jasno pokazuje kolikim smo intenzitetom radili od
početka mandata sredinom 2017. godine. Kao što je dobro poznato,
realizacija EU projekata do tada je bila nula, no mi smo u tri
godine sve uspjeli nadoknaditi, a uz to se i probiti na prvo
mjesto. Svi naši EU projekti, završeni i u realizaciji, vrijedni
su 823,8 milijuna kuna, pri čemu se ove godine odvijaju projekti
vrijedni više od 400 milijuna kuna – rekao je župan
Radimir Čačić (Reformisti).
Varaždinska županija je jedinstvena i po tome da ima 100-postotnu
učinkovitost pri realizaciji EU projekata.
– Unatoč tome što smo za europske fondove kandidirali ogroman
broj projekata, nikada niti jedan nije odbijen te su baš svi
odobreni za sufinanciranje bespovratnim EU sredstvima. To je
jedinstveno među svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave
u Hrvatskoj te pokazuje odgovornost, ozbiljnost i stručnost
županijskog vodstva, službenika i ustanova koje na tome rade –
napomenuo je Čačić.
Kad su u pitanju sredstva za EU projekte iz proračuna za 2020.,
iza Varaždinske županije s 263 milijuna kuna, slijedi
Osječko-baranjska županija sa 182,6 miliijuna kuna ili 81 milijun
kuna manje predviđenih za EU projekte.
Na trećem mjestu je Bjelovarsko-bilogorska županija sa 155,3
milijuna, a iza njih Zadarska županija (142,8 milijuna kuna),
Sisačko-moslavačka (137,2 milijuna kuna), Brodsko-posavska (122,8
milijuna kuna) i Međimurska županija (112,9 milijuna kuna).
Varaždinska županija predvodi listu županija i po povlačenju EU
sredstava po glavi stanovnika s 1.499 kuna, na drugom mjestu je
Požeško-slavonska županija s 1.314 kuna po glavi stanovnika,
nakon čega slijede Bjelovarsko-bilogorska županija (1.297 kn),
Virovitičko-podravska (1.042 kn) i Međimurska županija (933 kn).
Koristi od povlačenja bespovratnih EU sredstva vidljive su diljem
Varaždinske županije.
Zahvaljujući EU projektima, novu vizuru dobit će
Varaždinske Toplice: traje energetska obnova
svih smještajnih kapaciteta Specijalne bolnice za rehabilitaciju,
pri čemu je pri kraju obnova objekta Minerva,
najvećeg projekta energetske obnove u Hrvatskoj.
Čim završe postupci javne nabave, tamo će početi i izgradnja
Nacionalnog centra za pacijente s ozljedama kralježničke moždine.
U Općoj bolnici Varaždin energetski će biti
obnovljeno svih deset objekata, a u krugu Bolnice počinje
izgradnja novog objekta s objedinjenim hitnim bolničkim prijemom,
dnevnim bolnicama i jednodnevnom krirugijom.
I vizura centra Varaždina je ljepša zahvaljujući energetskoj
obnovi zgrade Vodotornja koja se približava
kraju. Objekt visok 41 metar će zablistati 55 godina nakon
izgradnje. Među posebno značajnim projektima je Centar
kompetentnosti u poljoprivredi u Vinici u sklopu kojeg
će biti obnovljen dvorac Opeka, a napokon će
biti revitaliziran i sam arboretum, jedan od
najljepših u Europi.
To je samo dio EU projekata koji će biti završeni ili realizirani
u ovoj godini, pri čemu je gotova ili pri kraju i energetska
obnova čak 11 škola, triju “velikih”, Srednje škole
Ivanec, Druge gimnazije Varaždin i
Srednje škole Arboretum Opeka Vinica, a uz njih
će dovršena biti i obnova 9 područnih škola.
Varaždinska županija je, podsjećamo, najbolja u Hrvatskoj i kad
je u pitanju povlačenje EU sredstava za energetske obnove javnih
objekata.
Podaci Ministarstva graditeljstva pokazuju da se u županiji
provode projekti energetske obnove ukupno vrijedni gotovo 320
milijuna kuna, za koje je odobreno čak 164,4 milijuna kuna
bespovratnih sredstava iz Europske unije, u okviru Operativnog
programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.