Uvodno je upozorila da se danas od Varaždina do Zagreba autocestom dolazi za samo 50 minuta, dok se željeznicom putuje oko 2,5 sata.
Nakon što su u utorak u varaždinskoj Županijskoj
palači, na tribini ‘Lepoglavska spojnica – šansa za
gospodarstvo sjevera Hrvatske’, o značaju brze pruge Čakovec –
Varaždin – Lepoglava – Zabok – Zagreb govorili,
između ostalih, varaždinski župan Radimir Čačić i međimurski
župan Matija Posavec, danas je o ovom iznimno važnom projektu u
Saboru RH izlagala saborska zastupnica Narodne stranke –
Reformisti Natalija Martinčević.
Uvodno je upozorila da se danas od Varaždina do Zagreba
autocestom dolazi za samo 50 minuta, dok se željeznicom putuje
oko 2,5 sata.
– U svijetu je danas željeznica najbolje prijevozno sredstvo,
najjednostavnije, najjeftinije i ekološki daleko
najprihvatljivije. Brojne su države, a posebno države Europske
unije to odavno prepoznale i investirale upravo u željezničku
infrastrukturu. Hrvatska to još uvijek nije prepoznala i mi smo u
komparaciji sa zemljama EU, ali i zemljama regije, na samom dnu u
svim statistikama, od putničkog pa do teretnog željezničkog
prometa – rekla je Martinčević.
Iako je u prošlom mandatu ovaj projekt bio usporavan, sada je
vrijeme da se realizira, čemu su u velikoj mjeri pridonijeli
Reformisti čiju su inicijativu i zahtjev prepoznali država i
resorno ministarstvo te ovaj pravac stavili u strategiju.
Modernizacijom pruge od Čakovca i Varaždina do Zagreba putovanje
na relaciji Varaždin – Zagreb skratilo bi se na 40 minuta, a
do Čakovca bi se putovalo 50 minuta. To bi za sve županije iz
sjeverne regije imalo brojne pozitivne učinke kako u putničkom,
tako i teretnom prijevozu.
– Značaj povezivanja Varaždinske, Međimurske i Krapinsko zagorske
županije sa Zagrebom ovakvom brzom prugom je ogroman, prije svega
za razvoj gospodarstva te za mobilnost ljudi, radnika i
studenata. U ovoj regiji trenutno željeznicom putuje oko 2
milijuna ljudi godišnje, od 20 milijuna ukupno na razini
Hrvatske, a ovim projektom na novoj pruzi očekuje se oko 12
milijuna putovanja godišnje što bitno povećava gospodarski
potencijal regije, ali i Hrvatske. Kada govorimo o gospodarstvu
tada govorimo o pojeftinjenju troškova transporta, radne snage,
kao i o velikom potencijalu otvaranja novih radnih mjesta.
Dodatni razlozi za realizaciju ovog projekta je svakako činjenica
da ekonomski pokazatelji jasno govore da će svaka uložena kuna u
funkcioniranje željezničkog prometa donositi nove 4 kune u
ekonomiju kroz izravne i neizravne efekte u industriji,
obrazovanju i brojnim drugim sektorima – naglasila je
Martinčević.
Osim regionalnog, ova je pruga i nacionalni interes, jer bi se
njome povezali sa srednjom Europom, posebno na pravcima prema
Beču, Budimpešti, Pragu i Bratislavi. Time bi se omogućilo i
ubrzavanje prometa na strateški važnom pravcu prema luci Rijeka.
Iako se može očekivati ozbiljna opstrukcija od strane Slovenije,
koja naravno štiti svoj interes odnosno primarno interes njihove
luke Kopar, realizacijom ovog projekta napravio bi se veliki
strateški i gospodarski iskorak u povezivanju Rijeke i srednje
Europe.
Jednako tako je važno što EU snažno podržava ulaganje u jeftinija
i ekološki prihvatljivija rješenja, pa unatoč tome što vrijednost
ovog projekt iznosi oko 400 milijuna eura, moguće ga je
financirati sredstvima EU čak i do 85 %.
– Ovaj projekt imati će snažan utjecaj na gospodarstvo, turizam
ali i naš ključni problem demografije. Ljudi ostaju u državama i
županijama u kojima je kvaliteta života veća. Kvaliteta života
prije svega podrazumijeva dostupnost radnih mjesta i primjerenu
plaću, ali i dostupnost i uređenost škola, vrtića, sveučilišta,
jednosmjensku nastavu, besplatan prijevoz učenika i cijeli niz
drugi sadržaja koje smo, primjerice, mi u Varaždinskoj županiji
osigurali i upravo zbog toga, a usprkos činjenici da smo na 30
kilometara od Slovenije i 60 kilometara do Austrije, zadržali
jednu od najmanjih stopa iseljavanja u Hrvatskoj.
Uz sve navedeno iznimno je važna i prometna povezanost i zbog
toga od ove Vlade očekujem da uloži sve napore i angažira sve
potrebne resurse da ovaj projekt pripremimo prije početka
nove omotnice EU 2021. – 2027. kako bi on krenuo u realizaciju,
što je bio i jedan od ključnih uvjeta podrške Reformista
aktualnoj Vladi – zaključila je svoje izlaganje
Martinčević.