U svom izlaganju istaknula je kako novi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji je stupio na snagu početkom godine nije riješio pitanje funkcioniranja Turističkih zajednica već ih je svojim odredbama dodatno zakomplicirao.
Saborska zastupnica Narodne stranke – Reformisti
Natalija Martinčević danas se u Hrvatskom saboru
ispred Kluba zastupnika HSLS-a i Reformista osvrnula na
funkcioniranje turističkog sustava, kao jedne od najvažnijih
gospodarskih grana u Hrvatskoj.
U svom izlaganju istaknula je kako novi Zakon o turističkim
zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji je stupio na
snagu početkom godine nije riješio pitanje funkcioniranja
Turističkih zajednica već ih je svojim odredbama dodatno
zakomplicirao, a istovremeno u 10 mjeseci koliko je Zakon na
snazi nisu doneseni provedbeni dokumenti i pripadajući pravilnici
te je time konfuzija potpuna.
– Istovremeno Vlada je sredstva iz dva ključna fonda za turizam,
Fonda za nerazvijene i Fonda za udruživanje, koji se pune iz
turističkih članarina i turističkih pristojbi, diskrecionim
odlukama preraspodijelila u okviru sustava ali nitko ne zna kome,
koliko i zašto te ne postoje nikakvi propisani kriteriji temeljem
kojeg bi se moglo pratiti trošenje tih sredstava ili se
prijavljivati za njihovu dodjelu.
Nadalje, kad govorimo o funkcioniranju spomenutih Turističkih
zajednica one bi trebale upravljati destinacijom, pokretati
inicijative, informirati, koordinirati, sudjelovati u kreiranju
strateškog razvoja, ali i istovremeno pripremati i slati na
dnevnoj bazi nepregledni niz izvješća. To vrijedi za sve
turističke zajednice, kako za one koje imaju proračun 7,4
milijuna kuna poput TZ Zadarske županije, tako i za one koje
imaju proračun manji čak 15 puta poput TZ Varaždinske županije,
ili primjerice TZ Grada Lepoglave sa lepoglavskom čipkom koja je
na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine i najvećim
međunarodnim festivalom čipke sa godišnjim izvornim proračunom od
28.828 kn.
Turizam na kontinentu je u pravilu dodana djelatnost kojom se
bavi čitava obitelj 365 dana u godini. Kontinentalni turizam nisu
apartmani i najam suncobrana i ležaljki. Kontinentalni turizam je
poljoprivreda, obiteljska poljoprivredna gospodarstva,
proizvodnja i prodaja domaćih proizvoda, lokalna kulturna i
prirodna baština upotpunjena manifestacijama, festivalima i
kulturnim događanjima visokog umjetničkog dosega i
kvalitete.
Tako npr. projekt ‘Kuće za odmor s pričom’, koji je osmislila i
financira Varaždinska županija od njegovog početka prije 3 godine
značajno utječe na porast ukupnog broja noćenja u Županiji,
koji je u 2018. iznosio 20%, a 10 % u 2019. godini.
Posebno je važno istaknuti 2020. godinu, godinu obilježenu
koronavirusom, u kojoj smo zaključno sa 1. rujnom ostvarili 95
posto prošlogodišnjih noćenja, što zapravo znači da ćemo u
Kućama za odmor s pričom u 2020. godini ostvariti porast broja
noćenja.
Nažalost taj projekt kao niti brojne druge država, nadležno
ministarstvo i HTZ do sada nisu prepoznali, kao što ne prepoznaju
turističku vrijednost i potencijal sjevera Hrvatske niti u
spotovima, pa tako posljednji promotivni turistički spot za
Hrvatsku završava u Zagrebu i nigdje nema Trakošćana, Zagorja,
Varaždina, Međimurskih vinskih cesta.
Nema nas u spotovima, nema nas u prilozima na HRT-u, nije nas
bilo niti na karti bivšeg ministra turizma koji u Varaždinsku
županiju u službeni posjet nije došao niti jednom, pa nas što je
posebno važno nema niti u financiranju. Stoga od nove ministrice
i njezinog tima očekujemo prestanak diskriminacije kontinentalnog
turizma sjevera, te punu podršku našim projektima, razvoju našeg
turizma i konačno stavite Sjever na turističku kartu Hrvatske –
rekla je Natalija Martinčević.