- Nikakve zabrane ne dolaze u obzir, ali sloboda govora ne smije biti govor mržnje i poziv na nasilje - kaže
Predsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije i
saborska zastupnica Natalija Martinčević
gostovala je danas u emisiji ‘U mreži Prvog’ zajedno s
ministricom kulture i medija Ninom Obuljen
Koržinek i članom Predsjedništva SDP-a Ivanom
Račanom te u emisiji N1 televizije, a povodom
današnje akcije Hrvatskog novinarskog društva kojem su se
priključili gotovo svi mediji te su od 11 do 13 isključili
mogućnost komentiranja ispod svih članaka objavljenih u medijima.
Podsjetimo, saborska je zastupnica Natalija Martinčević još
prošli tjedan zbog govora mržnje u medijskom prostoru i
zastrašujućim porukama na društvenim mrežama, a nakon pucnjave na
Markovu trgu, najavila sazivanje izvanredne sjednice, no sjednica
je odgođena jer je nekoliko članova u samoizolaciji.
Kako
je danas u emisijama naglasila Martinčević, cenzuriranje ne
dolazi u obzir, no svakako treba spriječiti komentare mržnje i
pozive na nasilje u digitalnom obliku jer se ono prenosi na
djelovanja u stvarnom svijetu.
– Posebno je zabrinjavajuće što neki političari opravdavaju i
relativiziraju ovaj događaj. To dodatno eskalira porastom nasilja
na društvenim mrežama i portalima što se prenosi iz digitalnog u
analogni svijet, što jednostavno nije prihvatljivo. Odgovornost
je na nama političarima, ne samo da govorimo i upozoravamo, nego
da i konkretno djelujemo. U tom smislu postoji i odgovornost
Ministarstva za kulturu i medije, kao i saborskih zastupnika i
mene kao predsjednice Odbora da pokrenemo sve što možemo kroz
zakonske regulative, a s ciljem sprječavanja govora mržnje u
javnom prostoru – kazala je Martinčević te najavila kako za dva
tjedna Zakon o elektroničkim medijima ide u prvo čitanje, a u
njemu će postojati urednička odgovornost i za komentare koji se
objavljuju na mediju.
Martinčević
dugoročno rješenje također vidi u obrazovanju gdje je kao dobar
primjer navela Varaždinsku županiju koja, uz Primorsko-goransku
županiju, jedine kreću s građanskim odgojem u svoje škole.
Istaknula je kako sloboda govora ne može biti alibi za
nedjelovanje te da se ljudima mora osigurati neka vrsta zaštite.
– Postoji praksa u drugim europskim državama, postoji i odluka
Europskog suda za ljudska prava, koji je dao mogućnost zemljama
članicama da spriječe i sankcioniraju nasilje na portalima i
društvenim mrežama i mislim da u tom smjeru moramo ići. Jedna od
inicijativa je donošenje Zakona o nedopuštenom ponašanju, a jedna
od mogućnosti je i osnivanje Vijeća za medije jer smo u situaciji
da sada svatko koga se vrijeđa, proziva po bilo kojoj osnovi,
vjerskoj, nacionalnoj, spolnoj, političkoj, može samo privatnim,
pojedinačnim tužbama braniti od toga, a to čini vrlo mali broj
ljudi – zaključila je Martinčević.