Vlada je u 2020. godini za 48 državnih i županijskih domova izdvojila oko 178 milijuna kuna...
Saborska zastupnica Narodne stranke – Reformisti Natalija
Martinčević prošli je tjedan u saborskoj raspravi o
Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi
istaknula probleme domova za starije i nemoćne u
Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na Dom za
starije i nemoćne osobe Varaždin. Martinčević je
istaknula kako je varaždinski dom godinama sustavno zakidan za
oko 3 milijuna kuna godišnje.
– Nažalost Hrvatska nema jasnu strategiju za dugotrajnu skrb
kojom bi se odgovorilo na potrebe starijih osoba. Javni rashodi
Hrvatske za dugotrajnu skrb starijih osoba manji su od jedan
posto BDP-a, a neupitna je činjenica da smo država čije je
stanovništvo među najstarijima u EU – rekla je Martinčević.
U Hrvatskoj danas imamo 45 županijskih domova i tri državna u
kojima je smješteno oko 11 tisuća ljudi.
– Postoje i privatni domovi čiji broj se ne može sa sigurnošću
utvrditi, ali se okvirno računa da ih je oko 150 te da u njima
boravi oko 6 tisuća starijih osoba, a samo u Varaždinskoj
županiji ih je 39 s 1.730 korisnika. Naravno da su potrebe za
smještajem starijih osoba znatno veće, pa liste čekanja broje
više od 72.000 ljudi, a u županijskim domovima ovisno o vrsti
sobe i smještaja, čeka se u prosjeku 8 godina – objasnila je
Martinčević.
Vlada je u 2020. godini za 48 državnih i županijskih domova
izdvojila oko 178 milijuna kuna, a najviše sredstava dobile su
Splitsko – dalmatinska županija sa 23 milijuna, Osječko –
baranjska 17,5, Grad Zagreb 16, a pri samom dnu ljestvice, je
Varaždinska županija sa 4,4 milijuna kuna.
– Istina je kako neke županije imaju više županijskih domova pa
je cjelokupni iznos sufinanciranja veći, no problem je da su
velike razlike vidljive i u usporedbi financiranja pojedinih
domova. Tako je varaždinski dom za starije i nemoćne osobe,
godinama u neravnopravnom položaju u sufinanciranju od strane
države, što mu otežava redovno poslovanje i tjera ga u dizanje
cijena korisnicima. U odnosu na broj korisnika i usporedbom
kumulativnog prosjeka financiranja po korisniku u drugim
županijama, Varaždinska županija, odnosno Dom za starije i
nemoćne osobe Varaždin, godinama je sustavno zakidan za cca 3
milijuna godišnje, čime smo ukupno izgubili više od 25 milijuna
kuna, jer nam država po korisniku plaća čak 40 posto manje
sredstava u odnosu na druge domove u Hrvatskoj.
Osvrnula se i na projekt energetske obnove varaždinskog Doma za
starije i nemoćne.
– Ono što je važno napomenuti je činjenica da Varaždinska
županija ove godine završava energetsku obnovu Doma u iznosu od
33,3 milijuna kuna. To je projekt energetske obnove koje je
Županija pripremila te su osigurana EU sredstva u iznosu od 14,4
milijuna kuna, za sufinanciranje domicilne komponente od
Nacionalnog fonda osigurano je 7,3 milijuna, a za 9,3 milijuna
dodatno se kreditno zadužio sam Dom.
Martinčević je zatražila povećanje sredstava za varaždinski dom.
– Iz svega navedenog, a prvenstveno zbog neravnopravnog statusa
Doma za starije i nemoćne u Varaždinskoj županiji ključno je
hitno povećanje sredstava, za što je ministar već preuzeo obvezu
ujednačenja kriterija, a u odgovoru na moju repliku je to danas
potvrdila i državna tajnica. To korisnici Doma za starije i
nemoćne osobe Varaždin željno iščekuju i iz tog razloga podržat
ćemo donošenje ovog Zakona, ali svakako tražimo od ministra da
poduzme konkretne korake kako bi se stanje u domovima popravilo i
kako bi se u ovoj pandemijskoj krizi omogućio donekle normalan
rad i funkcioniranje svih zaposlenih, a time i funkcioniranje
njihovih obitelji te sukladno tome i kvalitetniji život svih
korisnika domova – zaključila je Martinčević.