Zastupnik Jenkač naglasio je da je posebna pažnja posvećena zaštiti identiteta prijavitelja nepoštenih praksi.
Sjednica Hrvatskoga sabora u četvrtak je nastavljena raspravom o
Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani
nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, a u raspravi
je uime Kluba HDZ-a sudjelovao zastupnik Siniša
Jenkač.
Cilj je izmjenama i dopunama Zakona uskladiti pojedine odredbe s
direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o nepoštenim trgovačkim
praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe
poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, kako terminološki,
tako i suštinski.
– Posljednjih godina na razini Europske unije ukazala se potreba
da se onemoguće nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom
do kojih dovodi činjenica da u tom lancu sudjeluju strane s
nejednakom gospodarskom snagom – kazao je Jenkač podsjetivši
da je Hrvatski sabor 2017. godine donio Zakon o zabrani
nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
Naglasio je da značajnu pregovaračku snagu imaju kupci koji su
ostvarili ukupni godišnji prihod od 15 milijuna kuna ili više.
– Dosadašnjim zakonom kao značajna pregovaračka snaga bili su
definirani trgovci s ukupnim godišnjim prihodom od 50 milijuna
kuna kao nižom razinom, odnosno 100 milijuna kuna ili više kao
višom razinom. Do donošenja zakona poljoprivredni proizvođači i
prehrambena industrija bili su u naročito nepovoljnom položaju.
Svrha zakona je suzbijanje nepoštenih trgovački praski koje su
suprotne dobrom poslovnom ponašanju. U praksi dolazi do
iskorištavanja gospodarske snage i položaja jedne strane, prije
svega kupca, u poslovnom odnosu, pri čemu se drugoj strani nameću
nesrazmjerne obveze te sudionici u gospodarskom odnosu dolaze u
neravnopravan položaj i među njima se gubi ravnoteža u pravima i
obvezama – rekao je zastupnik Jenkač.
Istaknuo je da se nametnula nužnost uvođenja zaštite od
nepoštenih trgovačkih praksi poljoprivrednih proizvođača i
prehrambene industrije te da se, prije svega, radi o zaštiti
poljoprivrednika, malih i srednjih poduzetnika i malih i srednjih
poduzeća u preradi.
– Izmjenama i dopunama Zakona usklađuju se pojmovi s direktivom,
primjerice izrazi “otkupljivač, prerađivač, trgovac” zamjenjuju
se izrazom “kupac”, a usklađuju se i drugi pojmovi. Mijenja se i
obuhvat proizvoda na način da s proširuju proizvodi na koje se
odnosi ovaj zakon, i na neprerađene poljoprivredne proizvode.
Detaljnije se regulira pisani ugovor kupca i dobavljača, a
proširuje se popis nepoštenih trgovačkih praksi s dosadašnjih 33
na 43, čime su u Zakon uključene sve nepoštene prakse popisane u
Direktivi – kazao je Jenkač i nastavio:
– Tako se kao nepoštena trgovačka praksa određuje nepostojanje
pisanog ugovora između kupca i dobavljača ili postojanje istog,
ali sastavljenog protivno ovom Zakonu. Određuju se tako i
plaćanja koja nisu jasno istaknuta ili specificirana na računu
ili otkupnom bloku, opći uvjeti poslovanja kupca koji nisu u
skladu s ovim Zakonom, mogućnosti jednostranog raskida ili
izmjene ili otkaza ugovora od strane kupca u nepisanom obliku ili
bez navođenja osnovnih razloga za raskid, nesrazmjerno visoke
ugovorne kazne, plaćanje dobavljača u rokovima duljim od
propisanih, otkazivanje dobavljaču narudžbe pokvarljivih
proizvoda i prehrambenih proizvoda u roku kraćem od 30 dana,
traženje od dobavljača plaćanja koja nisu u vezi s prodajom
poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, traženje dobavljača
plaćanja naknade za usluge pružene, ali nisu bile ugovorene,
traženje plaćanja naknade za propadanje ili gubitak
poljoprivrednih prehrambenih proizvoda do kojeg je došlo nakon
što su ti proizvodi prešli u vlasništvo kupca čime kupci
pokušavaju rizik poslovanja prebaciti na dobavljače, traženje
naknade za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda
u ponudu kupca te druge prakse čiji je cilj poboljšavanje
položaja kupca, a na štetu dobavljača iskorištavanjem jačeg
položaja kupca u odnosu na dobavljača.
Zastupnik Jenkač naglasio je da je posebna pažnja posvećena
zaštiti identiteta prijavitelja nepoštenih praksi te da su
izmijenjene i odredbe o kažnjavanju kupca koji se u svom
poslovanju koriste nepoštenim trgovačkim praksama. Dodavši da su
prihvaćeni i prijedlozi s terena, kazao je da bi javnost trebalo
informirati o prekršiteljima i njihovom kažnjavanju, kako bi ih
se i na taj način spriječilo da nastave s nepoštenom praksom.
– Ovaj zakon dugo je bio u ladici SDP-ove Vlade koja nije imala
snagu donijeti ovaj Zakon jer su se zalagali u to vrijeme za
liberalno tržište, nisu bili toliko zainteresirani za zaštitu
malih poljoprivrednika. U vrijeme izglasavanja zakona o OPG-u
napustili su sjednicu Hrvatskog sabora – rekao je zastupnik
Jenkač i zaključio:
– Čestitam Vladi Republike Hrvatske što je 2017. smogla snage i
donijela ovaj zakon te što se usklađuje s direktivom Europske
unije. Ovaj zakon dat će veću snagu našim poljoprivrednim
proizvođačima i uvest će red na tržište poljoprivrednim
proizvodima.