'Krenuli smo sada ovim putem jer moramo ukloniti bale do ljeta 2022. godine', kaže Čehok.
Varaždinski gradski vijećnici ovoga petka 26. ožujka opet će
raspravljati o tzv. integralnoj nagodbi odnosno njezinoj izmjeni.
Prema materijalima koji su dostavljeni vijećnicima, u odnosu na
ono što je izglasano u srpnju prošle godine mijenja se to što
zbrinjavanje baliranog otpada prestaje biti dio nagodbe. Sve
ostalo, a to su odluke vezane uz zemljišta, ostaju na snazi, a
Grad će to platiti 22,5 milijuna kuna.
Balirani otpad tako će se, kako je već najavio gradonačelnik
Ivan Čehok, riješiti putem novog natječaja.
Pritom se van snage stavlja odluka Gradskog vijeća iz srpnja
2020. kojom bi se konzumirao ugovor iz 2008. potpisan s
T7 VIS-om (današnjim T&H
Investom). Njemu je, podsjetimo, na sjednici u srpnju
pridodan dio kojim se u posao uključuje i tvrtka
CE-ZA-R iz C.I.O.S.-grupe. I to se isto stavlja
van snage. Također, iz modela rješenja izlazi i gradska tvrtka
Čistoća, preko koje se trebalo realizirati
zbrinjavanje baliranog otpada.
– Mi ne možemo provesti novi natječaj ako imamo dva pravna posla.
Koncesiju iz 2013. je Gradsko vijeće već ranije stavilo van
snage, a ugovor iz 2008. sada raskidamo. Nakon što Ministarstvo
do danas nije odlučilo o suglasnosti da Grad da jamstvo za
Čistoću, krenuli smo ovim putem jer moramo ukloniti bale do ljeta
2022. godine – kaže gradonačelnik Ivan Čehok.
Integralna nagodba nikad življa!
Pritom negira oporbena tumačenja da je integralna nagodba
propala.
– Ne samo da nije mrtva, nego nikad nije bila življa! U njoj je
pisalo da se nakon šest mjeseci traži drugi model. Ove tvrtke su
rekle da se neće žaliti na natječaj. Model bez jamstva im nije
dobar i slažu se da Grad ide na novi natječaj, da se ne sudi s
Fondom, koji bi to trebao sufinancirati – tumači gradonačelnik.
Za razliku od Bosilja, Habuša i
velikih pravnih stručnjaka, koncesija je značila da im je
Fond oduzeo 35 milijuna kuna, koje sam ja imao
potpisane – osvrće se Čehok na prošla vremena.
VIS vraća avans
Ako Vijeće potvrdi ovaj prijedlog nagodbe, svi pravni sporovi
koji postoje u odnosima između Grada Varaždina i
Varkoma te tvrtki T&H Invest,
CE-ZA-R i povezanih društava, postaju stvar prošlosti.
Sve strane se odriču svih mogućih prava iz ugovora iz 2008.
godine, a T&H Invest (bivši T7 VIS) vraća
primljeni avans od 9,5 milijuna kuna.
C.I.O.S.-u 7,5 milijuna kuna
Ono pak što traži C.I.O.S. putem tužbe za nerealiziranu koncesiju
iz 2013. riješilo bi se, prema prijedlogu, sudskom nagodbom u
sklopu koje bi Grad platio 7,5 milijuna kuna.
Nakon što se pokazalo da prvotno izglasanu nagodbu nije moguće
realizirati, Grad je sada krenuo putem koji je propisalo resorno
ministarstvo, a to je ono što je oporba cijelo proteklo vrijeme
govorila da je nužno. To je otprilike put koji je i SDP-ov
kandidat za gradonačelnika Neven Bosilj najavio
na nedavnoj konferenciji za novinare.
Bosilj sada kaže da će se o novom prijedlogu gradske vlasti
očitovati u utorak, a Čehok tvrdi da njegov i Bosiljev prijedlog
nisu isti.
– Da je SDP mogao to učiniti, onda bi to
ministar Zmajlović proveo. Ali nije,
natječaj mu je srušen. SDP to zna, ali ipak zaziva jednostrane
raskide. Ako se ne sklopi nagodba, ako se dvostrano ne utvrde
prava i obveze, onda će se druga strana opet žaliti.
Habuš, SDP i vrhunaravni pravni stručnjaci Grada
nikad nisu imali dokumente koje mi sad imamo. Sad imamo plan
sanacije i sve ostalo što je potrebno. A da se realizirala
njihova koncesija iz 2013., ostalo bi im još 30.000 tona otpada.
To se ne može zvati sanacijom! To im je rekao i ministar – iznosi
Čehok.
Cijena veća?
Rizik novoga natječaja je da cijena zbrinjavanja može biti veća.
Gradonačelnik kaže da to ne može unaprijed znati.
– Neću unaprijed govoriti prije natječaja, ali u
Marišćini je cijena zbrinjavanja preko 1.200
kuna po toni. No natječaj je preduvjet da dobijemo 100-postotno
financiranje. Pritom ne možemo raspisati natječaj za odlaganje.
Ne može se to zakopati, gluposti pričaju oni koji to tvrde. Pa mi
bismo to onda još 2008. napravili. Razloga zašto se ne može taj
otpad zakopati ima niz, već se o njima govorilo, od zakonskih,
okolišnih, preko direktiva, uredbi, onog DOC-a u otpadu… –
nabraja Čehok.