Imamo li novu krizu s otpadom zato jer se posao namještao za MBO u Brezju?
Robert Briški, bivši savjetnik direktora
Čistoće, pozvao je državne institucije da ‘što
žurnije postupe, svaka u sklopu svojih ovlasti, kako bi se
rasvijetlile sve radnje koje su dovele do današnjeg stanja u
postupanju s otpadom kojim gospodari Čistoća’. Briški je javno
iznio dio službene dokumentacije iz koje se, napominje, ‘jasno
može iščitati odgovornost uprave u donošenju krivih odluka’.
Pritom on sam kaže da razlozi za takvo postupanje njemu nisu
poznati.
Čistoća više ne odvozi ‘crnu kantu’
Kao što je poznato, jučer je Čistoća obavijestila korisnike
svojih usluga da više neće prikupljati ‘crnu kantu’ jer nema kamo
s otpadom. Inspektorat je zatvorio pretovarnu stanicu u
Poljani Biškupečkoj, gdje je sada privremeno
deponirano oko 600 tona otpada. A odlagališta koje bi primilo
varaždinski otpad nema na vidiku. Tek je dio posljednjih dana
odvezen u Davor i u Koprivnički
Ivanec.
Čistoća je od početka godine do 10. lipnja miješani komunalni
otpad odvozila u Garešnicu, točnije u općinu
Velika Trnovitica, temeljem sporazuma bivšeg
gradonačelnika Varaždina Ivana Čehoka i
načelnika te općine.
Dogovoreno je bilo 5.000 tona i to je, kako je javnost
obaviještena, iskorišteno točno sredinom godine. Veliki problem
dočekao je novog gradonačelnika Nevena Bosilja
odmah po preuzimanju dužnosti, jer za daljnje količine deponij
nije bio osiguran.
Javni natječaj kao stvoren za MBO
Briški sada dokumentacijom koju javno iznosi nastoji pokazati da
je Čistoća sasvim nepotrebno i neopravdano krajem 2020. godine
nastojala provesti novi postupak javne nabave, a na koji bi se
mogao javiti i vlasnik MBO-pogona u Brezju.
Štoviše, predviđena vrijednost te nabave poklapa se s cijenom iz
ponude koju je ovih dana tvrtka CE-ZA-R dala
Gradu za preuzimanje novonastalog otpada.
Naime, na prvi natječaj koji je Čistoća objavila nije se javio –
nitko. Tada Skroza traži da se ponovno pokrene postupak javne
nabave, ali koji bi omogućavao sve ostale postupke zbrinjavanja.
‘Ne mogu shvatiti forsiranje’
Briški, tada još savjetnik direktora Čistoće, u studenome 2020.
odgovara direktoru da je zakonom predviđeno preusmjeravanje
otpada na neko od odlagališta koja su usklađena s planom
gospodarenja otpadom. No Skroza inzistira na natječaju.
– Osobno ne mogu shvatiti razloge forsiranja ponovnog provođenja
postupka javne nabave kad se unaprijed može pretpostaviti ishod,
osim opravdanja nekih budućih postupanja – piše Briški direktoru
Skrozi 11. studenoga 2020. godine.
U siječnju 2021. direktor Skroza, dodaje Briški, eksplicitno
navodi da u natječaju bude naveden postupak zbrinjavanja D8
(vrsta obrade otpada, ona za koju je prije nekoliko mjeseci
dozvolu dobio MBO-pogon u Brezju) i da predviđena količina bude
6.000 tona.
Ta količina, zajedno s onom dogovorena s Garešnicom, bila bi
dovoljna za Čistoću u 2021. godini.
Cijene se podudaraju
– Zanimljiva je činjenica da je u prijedlogu teksta javne nabave
iskazana upravo ona jedinična cijena koju je ovih dana MBO
ponudio Gradu Varaždinu za zbrinjavanje novonastalog miješanog
komunalnog otpada – skreće pažnju Briški na taj detalj. U ponudi
Gradu CE-ZA-R je naveo cijenu od 1.179 kuna
plus PDV.
Briški dodaje da kasnije još dodatno upozorava Skrozu i da se,
prema pravilniku, primarna selekcija na kućnom pragu smatra
prethodnom obradom otpada pa je pitanje što bi se onda s otpadom
uopće radilo tijekom obrade.
No ta primjedba ne mijenja odluku direktora. Štoviše, Skroza
odgovara Briškom da od njega nije tražio nikakve komentare ni
mišljenja te da za odluke odgovara uprava.
Osnovana sumnja na pogodovanje
Iz dokumentacije koju je Briški odaslao javnosti može se, dakle,
iščitati da postoji osnovana sumnja da se ovom javnom nabavom
pokušalo pogodovati MBO-pogonu u Brezju. On sam o razlozima zašto
je uprava Čistoće donosila upravo takve odluke – ne špekulira.
No upravo je sve izneseno na tragu onoga što je najavljivao bivši
gradonačelnik Ivan Čehok u prosincu 2020.
godine, da će Čistoća raspisati novi natječaj na koji će se moći
javiti i MBO.
Pritom je jedno od najvažnijih pitanja sljedeće: jesu li
gradska vlast ili uprava Čistoće učinili sve da osiguraju
zbrinjavanje otpada iz ‘crne kante’ na način koji je sukladan
zakonu, ali i financijski najpovoljniji za građane. Deponiranje,
naime, košta oko četvrtine cijene obrade u MBO-pogonu.
Također ostaje nejasno zašto Čistoća nije postupak javne nabave
provela do kraja, ako je već krenula u njega, budući da se
znalo da će sredinom godine kapacitet dogovoren s Garešnicom biti
iskorišten.
Po svemu sudeći, na pitanje što je točno dovelo do ove nove
varaždinske krize s otpadom odgovor bi na kraju mogle tražiti
famozne – ‘institucije pravne države’.