Bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak smatra kako se izbjegavanjem javnih natječaja u školske odbore biraju 'podobni, a ne sposobni'.
Gradovi Zagreb i Split napravili su zaokret u biranju članova
školskih odbora. Dosad je praksa bila da članove koje biraju
gradovi-osnivači (tri člana) direktno odabire gradonačelnika, no
Tomislav Tomašević i Ivica
Puljak odlučili su krenuti u depolitizaciju školskih
ustanova.
Stoga su oba grada raspisala javne natječaje za odabir članova
školskih odbora u Splitu i Zagrebu, pri čemu treba istaknuti da
se u Zagrebu sva tri člana biraju putem javnog natječaja, dok u
Splitu dva, a jedan će član biti izabran iz mjesnog odbora na
čijem se području nalazi škola.
Ostale članove školskhih odbora biraju nastavnici (dva člana),
roditelji (jedan član) i radničko vijeće (jedan član).
Uloga školskih odbora više je no važna jer oni biraju ravnatelje
škola.
Podsjetimo, Grad Varaždin nije krenuo tim putem pa su direktno
odabrani novi članovi školskih odbora za škole kojima je osnivač
Grad Varaždin. Predložio ih je gradonačelnik Neven
Bosilj, a prihvatilo Gradsko vijeće.
Na problematiku biranja članova školskih odbora na svojem se
Facebook profilu osvrnula i bivša ministrica obrazovanja
Blaženka Divjak, a njezin status prenosimo u
potpunosti.
‘Koga osnivači imenuju u školske odbore?
Nažalost većinom podobne, a ne sposobne. Uvođenjem javih
poziva i ukidanjem naknada moglo bi biti bolje.
Školski odbori imenuju ravnatelje pa je jasna poveznica s
načinom upravljanja školom, čak ako i ne govorimo o ostalim
ulogama školskog odbora koje su propisane Zakonom o odgoju i
obrazovanju (Čl.118).
Dobre su najave iz Zagreba i Splita su da će se članovi
školskih odbora iz redova osnivača birati javnim natječajem.
Školski odbor ima sedam članova od kojih tri imenuje osnivač
(županija ili grad), dva su iz redova nastavnika, a jedan je i
predstavnik roditelja. Iz ovoga je jasno da je ovo jedna krhka
ravnoteža koja bi trebala osigurati da se svi glasovi čuju.
Veliki je pritisak od strane osnivača bio da se kod izmjena
Zakona 2018. broj njihovih predstavnika u školskom odboru poveća
što sam odbila. Bilo je i zahtjeva da se omjer promijeni u korist
nastavnika. Takav prijedlog nije moga dobiti podršku u Saboru
budući da tamo sjede mnogi na dvije stolice jer obnašaju funkcije
(ili su stranački svezani) i gradovima i županijama.
Članovi školskog odbora, koje imenuje osnivač, prema Zakonu
trebaju barem imati završeni preddiplomski studiji. I oko toga je
bilo zahtjeva da se to makne jer u ‘malim sredinama’ nema
dovoljno takvog kadra, a zapravo valjda nema takvog podobnog
kadra. Član školskog odbora ne može biti osoba koja je pravomoćno
osuđena ili protiv koje se vodi kazneni postupak vezano uz
kaznena djela propisana Zakonom.
Zakon ne propisuje kako se biraju predstavnici osnivača, tako
da svi osnivači mogu otvoriti javni poziv za članove školskih
odbora i transparentno izabrati najbolje. Bit će zanimljivo
vidjeti tko će slijediti dobar primjer koji je najavljen u Splitu
i Zagrebu, ali i kako će se napraviti odabir temeljem javnog
poziva.
Naknada članovima školskih odbora uopće nije propisana
Zakonom tako da je najbolje da bude 0 pa da se to radi kao
doprinos društvu, a ne način da se ubire nešto sa strane.
P.S. Sedmog člana bira radničko vijeće‘, napisala je
Blaženka Divjak.