Povod emisiji u kojoj su gostovali Neven Bosilj i Damir Habijan bilo je uhićenje Matije Posavca i Stjepana Kovača. No uglavnom se pričalo o Ivanu Čehoku.
U utorak, 14. rujna, u emisiji U mreži prvog HRT televizije
govorilo se o temi korupcije u politici. Povod je bilo uhićenje
bivšeg međimurskog župana Matije Posavca i
bivšeg gradonačelnika Čakovca Stjepana Kovača.
U emisiji su sudjelovali Damir Habijan iz HDZ-a,
potpredsjednik Antikorupcijskog vijeća u Saboru, te varaždinski
gradonačelnik Neven Bosilj (SDP). Uz njih
sudjelovao je i Nikola Grmoja iz Mosta.
Habijan je uvodno komentirao uhićenja u Međimurju.
– Ovo je samo još jedan dokaz da je pravosuđe samostalno i
neovisno i da radi svoj posao, kao što se i očekuje. HDZ zastupa
da su DORH i USKOK neovisna pravosudna tijela i svi procesi koji
se provode su dokaz da je u tijeku obračun s korupcijom na svim
razinama. Korupcija nema stranački predznak, ima svoje ime i
prezime – rekao je Habijan.
Sporo pravosuđe
Bosilj se složio da DORH i USKOK rade dobar posao, no problem
nastaje kad slučajevi dođu do suda.
– Imamo slučaj da bivši varaždinski gradonačelnik Ivan
Čehok ponovo počinje suđenje za slučaj koji datira na
2008. godinu. Pravosuđe nije uspjelo donijeti nikakvu odluku oko
toga. Grad je tu oštećen za 6,5 milijuna kuna i ja sam jučer
saznao na ročištu da je bivši gradonačelnik Ivan Čehok povukao
imovinsko-pravni zahtjev protiv privatne osobe Ivana Čehoka za
vrijeme svog prošlog mandata tako da i ukoliko bude osuđen, Grad
Varaždin neće moći namiriti štetu. Radi se o eklatantnom primjeru
zloporabe ovlasti i radi se o tome da se radilo o iznosu većem od
milijun kuna gdje nije konzultirano Gradsko vijeće niti je
donijelo takvu odluku. Takvi ljudi kad se ponovo kandidiraju,
kandidiraju se da bi sebi poboljšali i olakšali pravosudnu
poziciju. I to je rak rana našeg društva jer ljudi iz nekog
čudnog razloga glasaju za takve osobe – rekao je Bosilj.
Kazao je kako on osobno nije pod pritiskom za pogodovanja ili
zapošljavanja.
– Tek tri mjeseca sam gradonačelnik i vjerojatno zbog stava kakav
sam prezentirao u kampanji zasad nije bilo takvih pritisaka. Ali
ako jednom popustite, pogotovo u manjim sredinama gdje praktički
svatko svakoga zna, apsolutno će svi znati da se s tom osobom
može raditi na takav način. Meni je to apsolutno neprihvatljivo i
vrlo vjerojatno zato niti nemam takvih pritisaka. Nažalost, po
meni, namještanja zaposlenja sigurno se događaju jer svi
unaprijed znaju tko će biti odabrani kandidati i ti ljudi uvijek
budu najbolji na testiranju.
Habijan se nadovezao na Čehokovo povlačenje imovinsko-pravnog
zahtjeva.
– Ako je Čehok kao gradonačelnik povukao taj imovinsko-pravni
zahtjev u kaznenom postupku ne znači da Grad Varaždin ne može u
parničnom postupku kasnije zatražiti iznos za koji je Čehok
osuđen. Što ne umanjuje činjenicu da je vrlo diskutabilno da
osoba koja se nalazi na poziciji gradonačelnika istodobno zastupa
svoje osobne interese i tu se slažem s Bosiljem. To jest problem,
no u ovom trenutku to je moguće.
‘Nema tata do Hrvata’
Habijan je istaknuo kako je u Republici Hrvatskoj problem
dugoročnost vođenja postupaka, kao primjerice kod Ivana Čehoka.
– Tu je više optuženika, veliki spis, više tokova optužnice, po
nekim točkama je potvrđena optužnica, po nekima je vraćeno na
početak, i tu ja vidim zapravo izvor problema zašto tu postupci i
tako dugo traju. Činjenica je da su Čehoka 2017. godine izabrali
na izborima, unatoč tri kaznena postupka koja je imao, za
gradonačelnika. Građani su očito tu činjenicu stavili po strani.
Zašto je tome tako, to je više pitanje za sociologe.
I Bosilj je probao dati odgovor zašto ljudi biraju političare
koji su osumnjičeni za kaznena djela.
– Nažalost, takav je očito mentalitet nas Hrvata. Možda se neće
svakom svidjeti što ću reći, no nekad je u Austro-ugarskoj
postojala poslovica ‘Nema tata do Hrvata’. U toj velikoj
monarhiji Česi su bili za nešto dobri, Poljaci su bili za nešto
dobri, a naši ljudi su korupciju tada shvaćali kao prkos prema
Pešti i Beču, kasnije možda i Beogradu, ali sad smo došli do toga
da je i dalje ostao taj neki prkos i dok smo u samostalnoj
hrvatskoj državi i da je i dalje ostalo normalno među ljudima da
se državu može i smije potkradati. To je nešto što se mora
sustavski mijenjati i tek onda ćemo postati zrelo i demokratsko
društvo – rekao je Bosilj.
Osvrnuo se i na Čehokove sudske procese.
– Najveći Čehokov predmet je imao preko 60.000 stranica u spisu,
a postoje još dva druga predmeta. Od toga jedan iz 2013. godine
vezan za Zagorje-Tehnobeton u aferi Karingtonka tek će krenuti
sljedeći mjesec. Dakle sud nakon osam godina od privođenja bivšeg
gradonačelnika Čehoka kreće tek sada s rješavanjem tog predmeta i
dobivanja pravosudnog epiloga. Jučer je u Koprivnici bilo prvo
ponovljeno ročište, svi dokazi su praktički već izvedeni, ali sud
saziva prvo ročište tek 15. prosinca. To su problemi, ti procesi
se odugovlače u nedogled.
Problem gradskih tvrtki
Iznimno je važna transparentnost proračuna, dodao je Bosilj.
– To je jedna od najbitnijih stvari koju trebaju napraviti sve
jedinice lokalne samouprave. Kad imate potpuno otvoren proračun,
kad možete vidjeti svaki račun koji je plaćen porezom poreznih
obveznika, onda se mogućnost korupcije smanjuje na najmanju
moguću mjeru. Mi to uvodimo u Varaždinu, uvest ćemo do Nove
godine, i to je nešto što bi trebalo zakonski urediti i imati
potpuno otvoren i transparentan proračun trebalo bi biti zakonska
obaveza svake jedinice lokalne samouprave.
Dodatan problem kod korupcije stvaraju gradske tvrtke i javne
ustanove, rekao je Bosilj.
– U Gradu Varaždinu u gradskoj upravi je zaposleno stotinjak
ljudi. Ali Grad Varaždin ima 14 tvrtki u svojem vlasništvu i 12
javnih ustanova i tu treba također uvesti potpunu
transparentnost. Gradski proračun je oko 450 milijuna kuna, a te
neke tvrtke zbog EU projekata, kao što je Aglomeracija, okreću
milijardu kuna godišnje i u tim tvrtkama rade tisuće ljudi.
Direktori tih tvrtki nisu pod lupom javnosti kao Grmoja, Habijan
ili ja, a imaju zapravo daleko veće ovlasti nego bilo tko od nas.
Dakle, uz transparentnost proračuna jedinice lokalne samouprave
mora se sve tvrtke i javne ustanove koje su u vlasništvu ili
suvlasništvu jedinice lokalne samouprave isto tako učiniti
potpuno transparentnima kako bi se moglo spriječiti daljnje
širenje korupcije.
Habijan se osvrnuo i na gradske vijećnike koji su uz vijećničke
naknade primali dodatne uplate od Grada Varaždina.
– Mislim da tu nema ništa zakonski sporno, no moramo razmisliti
da u budućnosti i oni, kao i kao saborski zastupnici, pored svog
posla ne mogu primati nikakvu drugu naknadu ili plaću. Ja isto
imam drugi posao, no tamo volontiram i to je zakonski riješeno.
Bilo bi dobro razmisliti o tom dijelu zato što, najčešće se zna
dogoditi i to ne moramo tajiti, da tako kada imate neku sklisku
većinu ili većinu koja vam visi podebljavate većinu. Mislim da o
tome moramo dobro razmisliti na lokalnoj razini upravo kako bismo
smanjili razinu korupcije.
Pitanje higijene društva
Osvrnuo se i na mogućnost političara protiv kojih postoje sumnje
na počinjenje kaznenih djela da se vrate u Sabor te je istaknuo
kako bi tu praksu trebalo onemogućiti.
– To je pitanje koje treba razmotriti, ja se s time slažem. Ako
Sabor i postane utočište za osumnjičene na lokalnoj razini, to je
vrlo kratko jer se pokazalo da birači takve ljude sigurno više
neće birati. Vratit ću se ponovo na Varaždin, 2017. godine bio
sam protukandidat Čehoku koji je imao tri kaznena postupka, što
ga nije spriječilo da se kandidira i da u konačnici pobijedi.
Niti da u konačnici dođe u situaciju da imamo gradonačelnika
Ivana Čehoka i osobu Ivana Čehoka koji je dionik kaznenog
postupka. Dakle, moramo u budućnosti definitivno razmisliti na
koji način zapravo onemogućiti takve pojavnosti a onda naravno i
da onemogućimo korupciju i spriječimo je na lokalnoj razini.
Bosilj je taj prijelaz iz lokalne politike u Sabor
okarakterizirao kao ‘pitanje higijene društva’.
– Ako naše društvo želi imati visoku razinu higijene, bilo bi
dobro da se donese zakon koji bi to onemogućio. Ja nažalost vidim
da se to događa zadnjih desetak godina i duže i da svi pričamo da
to nije moralno i etično, ali nitko ne pokreće promjene zakona da
se to onemogući.
Osvrnuo se i na ulogu stranaka u kadroviranju.
– Gledajte, stranku čine ljudi. U svakoj stranci ima i žita, a
ima i kukolja. Čelništvo stranke je to koje treba procijeniti
kvalitete ljudi i dozvoliti im i potaknuti ih na kandidaturu ili
onemogućiti. Mislim da se u SDP-u to do sada radilo relativno
dobro i kvalitetno, uvijek su postojali kukolji u žitu, ali
mislim da je u SDP-u svedeno to na relativno malu mjeru u odnosu
na neke druge stranke.
S Bosiljem se složio i Habijan.
– Mogu se u ovome dijelu složiti s kolegom Bosiljem i mislim da
bi trebalo razmisliti na koji način onemogućiti upravo osobe za
koje postoji čak i osnovana sumnja da su počinile neka kaznena
djela da budu i da participiraju u političkom životu. Što se tiče
stranaka, mogu govoriti o HDZ-u. Našim stranačkim tijelima jasno
je propisano što s osobama za koje postoji sumnja i jesu bile
nepravomoćno i pravomoćno osuđene, HDZ je po tom pitanju potpuno
jasan i transparentan – zaključio je Habijan.