Fun fact: Kad se popuni cijela zona, prihod će biti dovoljan tek za - micanje bala.
Potencijalni investitori u varaždinsku zonu Brezje nazivaju
i dolaze, kaže gradonačelnik Neven Bosilj. Zbog
jednog od njih, kako je rekao za VTV
Televiziju, prošloga je tjedna raspisan novi natječaj.
– Dobili smo pismo namjere od jednog velikog švicarskog
investitora. Riječ je o elektroničkoj industriji. On bi u Brezju
otvorio pogon sa 150 do 200 visokobrazovanih radnika – najavio je
Bosilj mogući dolazak investitora, ne otkrivajući njegovo
ime.
Kako doznajemo, riječ je o tvrtki Variosystems,
hrvatskoj ispostavi švicarske tvrtke Variosystems AG. Od 2019.
godine ova tvrtka, koja ima pogone u Švicarskoj, Americi, Šri
Lanci i Kini, djeluje u zakupu u Ludbregu.
Dosad prodano 6 od 69 hektara
Od 69 hektara zemljišta u zoni Brezje, dosad je prodano devet,
podsjetio je Bosilj.
Javni podaci pokazuju da su u prošlome mandatu parcele u zoni
prodane tvrtkama Solvis i Maico
te tvrtki Adimo iz grupacije Emil Frey, a
donijeta je i odluka o prodaji zemljišta tvrtki
Cratis. Ove godine u travnju Ivan Čehok je
potpisao ugovore o prodaji zemljišta s tvrtkama
Terralog i Logi-šped. Bosilj je
u kolovozu potpisao još tri ugovora, s tvrtkama
Smart, IBO Metal i LG
Cloud. Pročelnik Tomislav Bogović tada je rekao da je u
Brezju ukupno deset investitora.
Sada 250 kuna po kvadratu
Izračunao je Bosilj koliko bi vrijedilo cjelokupno zemljište koje
je još na raspolaganju za prodaju.
– Sada će zemljište imati veću cijenu, jer, bez obzira na
podmetanja, uspjeli smo probiti servisnu cestu i zona će biti
komunalno opremljena. Moja intencija je da cijena bude 250 kuna
po kvadratu. Što je smiješna cijena, ali to bi onda vrijedilo 150
milijuna kuna – izračunao je.
Prihod od zone u micanje bala
Ono što ne zvuči dobro je da će taj iznos morati biti potrošen
praktički u cijelosti na micanje baliranog otpada koji se nalazi
na tome mjestu.
– Potrošit ćemo ga da riješimo te bale i da maknemo to ruglo
iz grada – rekao je Bosilj.
Visoka zaduženost
No isto tako je rekao i da će za bale vjerojatno trebati dići
neki kredit. Pritom je problem prilično visoka zaduženost Grada.
– Naša zaduženost je oko 15,4 posto. To je katastrofa, jer
maksimalna zaduženost jedinica lokalne samouprave je 20 posto
vrijednosti proračuna. Tako da smo već gotovo na maksimumu. Imamo
malu mogućnost zaduživanja jer su u prošlome razdoblju izdane
municipalne obveznice, uzeti su krediti za 2., 5. i 6. osnovnu
školu, knjižnica je napravljena kreditom… I bale ćemo morati
vjerojatno riješiti preko određenog kredita – izjavio je Bosilj.