Najavljeno poskupljenje koje čeka građane bilo je povod za razgovor s novim direktorom Čistoće o stanju u tvrtki.
Prošloga tjedna završilo je javno savjetovanje vezano uz novu
odluku o odvozu komunalnog otpada u Gradu Varaždinu, a koja
predviđa povećanje cijena za građane. O tome su gradonačelnik
Neven Bosilj i direktor Čistoće Zoran
Svetec već izvijestili javnost. Iznijeli su tako da
cijene rastu od 8 posto pa sve do 37 posto, ovisno o tome kojoj
kategoriji korisnika pripada stambena jedinica.
Tako primjerice za korisnike iz kategorije kućanstva u objektima
individualne stambene izgradnje – kuće (skupina A) koje koriste i
smeđu kantu za biootpad osnovni fiksni dio cijene raste s 80,35
kuna na 86,77 kuna, PDV nije uračunat, što je
povećanje od 8 posto. Za korisnike iz kategorije kućanstva u
objektima kolektivne stambene izgradnje – zgrade (skupina B) koji
koriste smeđu kantu fiksni dio cijene će se povećati sa 70,71
kuna na 86,77 kuna, PDV nije uračunat, a što je
povećanje od čak 37 posto!
– Morali smo izjednačiti cijene jer je tako propisano
Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). –
tumači Svetec ove postotke. Zašto onda već i ranije nije bilo
tako, ne zna. Postojeće su cijene formirane još 2018., a on je na
ovoj funkciji od kraja rujna prošle godine.
Otpad proizvodi osoba, a ne stan
Još uvijek su mnogi građani nezadovoljni time što cijena ne ovisi
o broju članova domaćinstva. Fiksni dio cijene, naime, jednak je
živi li u stanu ili kući jedna osoba ili njih šestero.
– Slažem se, otpad proizvode osobe, ne proizvode ga kvadrati, ne
stambena jedinica. Ali zakonska regulativa je takva i nemamo
druge nego poštivati je – kaže Svetec.
Manje kante?
Neke komunalne tvrtke to su riješile tako da manja domaćinstva
dobiju manju kantu, primjerice od 60 litara umjesto one od 120
litara. No direktor Čistoće upozorava da Ministarstvo ne odobrava
takva rješenja.
– Ministarstvo kaže koji su popusti prihvatljivi. To su oni koje
korisnici dobivaju za pohađanje edukacija koje organiziraju
jedinice lokalne samouprave, a prihvatljivi su i popusti za
korisnike koji sami kompostiraju biootpad. Odlukom je predviđen
popust za korisnike koji sami kompostiraju biootpad u iznosu
16,71 kunu, PDV nije uračunat. Dakle, osnovna
cijena za kuću koja koristi vlastiti komposter bi sukladno Odluci
iznosila 70,06 kuna umjesto dosadašnjih 60,78
kuna – tumači direktor Čistoće koji su popusti prihvatljivi.
No, dodaje, Ministarstvu nisu prihvatljivi kriteriji za umanjenje
cijene prema broju članova kućanstva.
– A umanjenje cijene zbog manjeg volumena spremnika ili predaje
manje količine otpada Ministarstvo smatra mogućim pozivom na
komunalni nered – pokazuje nam dokument u kojem to piše.
Dakle, neki to rade, ali takve odluke i cjenici nisu usklađeni sa
Zakonom. Čistoća je odlučila od samog početka da ne ide tim
putem.
Raste i varijabilni dio
Cijene koje smo uvodno iznijeli nisu jedine koje će rasti. Osim
fiksnoga dijela, o čemu odlučuje Gradsko vijeće, rast će i
varijabilni dio cijene. To će se definirati u cjeniku koji
predlaže Čistoća, a potvrđuje gradonačelnik.
– Predložit ćemo cijenu od 10,50 kuna po jednom
odvozu spremnika od 120 litara – najavljuje Svetec. Dosad je to
bilo 6,36 kuna. Na obje cijene PDV nije uračunat.
Koliko zapravo cijene rastu
Koliko će onda zapravo cijena narasti, ovisi opet o tome u kojoj
ste skupini korisnika.
Primjer za kuću koja sama kompostira i puni samo jedu crnu kantu
mjesečno pokazuje da će sada ta usluga koštati 91
kunu. Toliko bi bio konačni iznos na računu.
Ako ne kompostirate sami već biootpad odlažete u smeđu kantu, a
imate i dva odvoza miješanog otpada mjesečno, onda ćete plaćati
121,78 kunu, PDV je uračunat.
Socijalni transferi
Jedini način da se pomogne onima koji ne mogu plaćati račune su
socijalni transferi iz proračuna. Ranije je to bilo omogućeno za
samačka i staračka domaćinstva, sada se predlaže prema
primanjima.
– Problem nisu ljudi koji dobro zarađuju, nego oni koji imaju
mirovinu 1.000 kuna. U razvijenim državama se za skupljanje
otpada izdvaja od 2 do 4 posto prosječne plaće. To bi kod nas
bilo oko 180 kuna. Kad to kažete nekome tko ima mirovinu 1.000
kuna, jasno je da mu je to puno, jer si ne može bitno smanjiti
cijenu. Mi u sakupljanju i zbrinjavanju otpada imamo troškove
iste kao u Austriji, a primanja bitno manja. U
Austriji nitko nema mirovinu 130 eura – uspoređuje direktor
Čistoće.
Varijabilni dio cijene, na koji se može utjecati, čini manji dio
u ukupnom iznosu računa zato jer su trenutno toliko troškovi
zbrinjavanja otpada. Promjena odnosa fiksnog i varijabilnog
dijela cijene na način da se fiksni dio smanji, a varijabilni dio
poveća ne bi pokrio troškove hladnog pogona Čistoće, a za
posljedicu bi mogao imati i porast odlaganja na divlja
odlagališta, iznosi logiku Svetec.
Plastika i biootpad
Cijene moraju rasti, uvjeravali su građane Bosilj i Svetec, jer
sustav gospodarenja otpadom toliko košta. Znatan dio troškova
odnosi se na troškove koje Čistoća ima za zbrinjavanje plastike i
biootpada, kaže Svetec.
Brojke tako kažu da je trošak za plastiku od 2018. do 2020.
porastao čak za 272 posto! A trošak za biootpad za 289 posto!
Razlog je taj što su cijene porasle, a istovremeno, povećanom
selekcijom, znatno su se povećale i količine takvog otpada.
Paradoks crne kante
Paradoksalno je zapravo da je sustav sve skuplji što je razina
selekcije viša. Primjerice ako plastiku odložite u crnu kantu,
Čistoći ste uštedjeli novac, jer za odlaganje miješanog otpada će
platiti 500 kuna po toni, dok bi za zbrinjavanje plastike trebala
platiti 895 kuna po toni.
– Kažu neki ljudi nakon najave povećanja cijena: ‘Ne budemo im
više razdvajali’. Što to znači? Pa ne razdvajamo otpad radi
Čistoće, razdvajamo radi zaštite okoliša, radi ove planete i naše
djece – kaže direktor. Opća obveza odvojenog sakupljanja otpada
je propisana člankom 22. Zakona o gospodarenju otpadom.
Osim toga, postoji i pitanje kvota. Riječ je o postotku selekcije
koju su grad ili općina dužni postići, u suprotnom plaćaju
penale. Ukoliko bi se reciklabilni otpad bacao u crnu kantu,
kvote bi postale nedostižne. A za to su definirani penali.
– A tko plaća penale? Ne Čistoća, nego jedinica lokalne
samouprave, iz proračuna, novcem građana – upozorava Svetec.
Zamka za biootpad
I dok za cijenu plastike Svetec kaže da na tržištu trenutno nema
mogućnosti za njeno smanjenje, biootpad bi se već mogao zbrinuti
jeftinije. Ali i tu postoji problem.
Naime, cijena koju je na početku uvođenja sustava plaćala Čistoća
iznosila je 500 kuna po toni. Onda je narasla na
550 kuna po toni, a sada je, iznosi Svetec,
800 kuna po toni.
Direktor Čistoće uvjerava nas da ima ponude za zbrinjavanje
otpada po dvostruko nižoj cijeni. Ali problem je što je postojeći
okvirni sporazum bivša uprava potpisala na čak četiri godine.
– Prije je bio godinu za godinom, a u ožujku je potpisan na
četiri godine – navodi Svetec.
Kompostana kao rješenje
Ruke su mu u tome dijelu, dakle, vezane, ali kaže da traži
rješenje. Ne smije prihvatiti povoljniju ponudu.
– Razmišljamo da krenemo s projektom izgradnje kompostirnice. To
je jednostavna tehnologija koja donosi znatne uštede.
Sortirnicom će se možda nešto uštedjeti
Nema na vidiku kompostane, ali zato će biti sortirnice. Cilj je u
njoj razdvojiti pojedine vrste reciklabilnog otpada, prije svih
plastike, i tako smanjiti troškove za njezino zbrinjavanje.
– No sortirnica ne donosi toliko pozitivnog efekta kao
kompostana. Pitanje je koliki će biti trošak rada sortirnice i
koliko će se iz plastike moći izvući frakcija koje se mogu
prodati na tržištu. Cijene jako variraju, tako da je to teško
izračunati – odgovara nam Svetec.
Država zakazala
Općenito, glavni problem u ovome poslu zadnjih godina leži u tome
što država nije odradila svoj dio obveza.
– Sustav nije dobro riješen. Sukladno Članku 65. Zakona o
gospodarenju otpadom, Fond za zaštitu okoliša
mora financirati troškove usluga za tokove otpada koji se sastoje
pretežito od otpadne ambalaže. Na terenu bi način sakupljanja
otpada ostao nepromijenjen, ali bi država kroz Fond davala novac,
dok sada sve pada na teret krajnjim korisnicima. A to je oko 1,5
milijuna kuna godišnje – skreće pažnju Svetec na zasad
najznačajniju stavku među troškovima za zbrinjavanje odvojeno
prikupljenog otpada.
Mogućnosti uštede
Najlakše je povećati cijene, bile su prve kritike najave
poskupljenja na političkoj sceni. Platforma Budimo
grad nije bila zadovoljna obrazloženjem razloga
poskupljenja. Upozoravali su na mogućnosti opće racionalizacije
poslovanja. Ivan Čehok pak poziva građane na
mobilnost odnosno, prevedeno, na prosvjede. Vjerojatno iste
onakve kakve je on doživio kad su 2018. skočile cijene.
– Naravno da svako povećanje dovodi do određene reakcije –
odgovorio je Svetec kad smo ga podsjetili na to. Ali vjeruje da
je objašnjenje poskupljenja logično.
Kaže tako da su rashodi Čistoće 2020. godine bili 38 milijuna
kuna, a manjak oko 2 milijuna kuna, a u prva tri kvartala ove
godine manjak iznosi 2,7 milijuna kuna, što na razini godine
iznosi oko 3,6 milijuna kuna.
– To je skoro 10 posto ukupnih rashoda. A rashodi se ne mogu
smanjiti potezom pera. Naravno da ćemo neracionalne troškove
smanjiti. Ukupni troškovi informatike 600.000 kuna. odvjetnici
300.000 kuna, reprezentacija 300.000 kuna. To je 1,2 milijun
kuna, dakle da sve to ukinemo, a ne možemo, nedostaje još 2,4
milijuna. U operativi ne možemo racionalizirati, imamo najviše
korisnika po jednom zaposlenom uspoređujući se sa
Zagrebom, Ljubljanom, Bečom… I plaće nisu
visoke, trebale bi rasti. Istovremeno, rastu cijene zbrinjavanja.
Ne samo plastike, već i miješanog komunalnog otpada – opisuje
Svetec zašto nema drugog manevarskog prostora osim povećanja
cijena.
Udaljena odlagališta
Osim toga, Čistoća ima problem i da mora daleko odvoziti otpad.
Svetec uspoređuje situaciju Varaždina s
Krapinom, Čakovcem i
Koprivnicom. Svi ti gradovi, kaže, imaju
odlagalište na desetak kilometara. Općina Davor,
kamo Čistoća odvozi, udaljena je 236 kilometara od pretovarne
stanice u Poljani Biškupečkoj.
– Čistoća zato dodatno ima trošak pretovarne stanice, trošak
prijevoza do odlagališta, trošak nabave i održavanja tegljača i
poluprikolica. Izračunali smo da nam samo troškovi prijevoza
iznose 85 kuna po toni. To je milijuna kuna godišnje.
Ekološka renta
S druge strane, Ivan Čehok i njegovi ljudi pitali su zašto se
Općini Davor plaća 200 kuna ekološke rente ako
ona ne bi smjela biti viša od 80 kuna.
Naime, zakonski je ta naknada određena kao maksimalno 20 posto od
cijene odlaganja. A u Davoru se odlaganje plaćalo 400 kuna po
toni i još 200 kuna naknade.
– Takav je ugovor prethodna uprava Čistoće potpisala 1. ožujka
2021. godine, a ja sam došao krajem rujna. No zato će od 1.
siječnja ove godine sve biti po zakonu. Plaćanje naknade je
obveza jedinica lokalne samouprave, a iznos naknade neće biti 50
posto, nego maksimalno 20 posto – najavljuje direktor Čistoće.
Jerovec i Piškornica
Troškovi odlaganja mogli bi se smanjiti kada bi se otpad odvozio
na obližnja odlagališta, na primjer u Jerovec
ili Piškornicu. No gradonačelnik Ivanca
Milorad Batinić ne želi ni čuti za tu mogućnost
i čini se da će se to morati riješiti upravnim sporom.
A ugovor s Piškornicom Čistoća prošle godine nije potpisala, zbog
čega su mnogi prozivali bivšeg direktora Davora
Skrozu. Navodno je upravo iz toga proizašao i problem
tijekom lipnja prošle godine, kada Čistoća nije imala kamo
odvoziti otpad.
– Piškornica je osnovala tvrtku kćer, koja upravlja odlagalištem.
No mišljenje je nadležnih tijela da se s tom tvrtkom ne smije
direktno ugovarati posao. Mi smo proveli postupak javne nabave,
na koju se nitko nije javio. Sada krećemo u pregovarački postupak
– najavljuje Svetec.
Ugovori s više odlagališta
Ugovori će ove godine biti potpisani s više odlagališta,
doznajemo, želi se pod svaku cijenu izbjeći lanjski scenarij.
Treba osigurati kapacitet od oko 12.000 tona.
– Piškornica, Garešnica, Davor, Nova Gradiška, Đurđevac,
Vukovar… S nekima od pobrojanih već smo potpisali
ugovore, a očekujem da ćemo potpisati ugovore i sa ostalima
Što je opet s glomaznim otpadom
Jednako kao i predlani u zimskim mjesecima, opet se u pretovarnoj
stanici gomila glomazni otpad. Pokazuju to fotografije građana
snimljene u Poljani Biškupečkoj.
– Ugovor ćemo potpisati ovaj tjedan i odmah bi se trebalo početi
odvoziti. Natječaj je trebao biti objavljen u kolovozu ili rujnu,
ali nije, ne znam zašto. Mi smo ga objavili i nakon toga imali
dosta veliki pritisak na tvrtku koja je bila najpovoljnija, riječ
je o tvrtki Royal Media. Tražio sam potvrdu
valjanosti od Ministarstva i Županije koja je tvrtki izdala
dozvolu kako bi se potvrdilo da možemo sklopiti ugovor i sada je
to riješeno.
Svetec kaže da se tamo nalazi 135 tona glomaznog otpada, a smije
ga biti 1.000 tona. Tako stoji u dozvoli pretovarne stanice.
Ukupno na pretovarnoj stanici smije istovareno biti do
5.600 tona raznog otpada, a količina je
definirana za svaku vrstu otpada pojedinačno.
Problem s miješanim otpadom
Direktoru Čistoće najmanje se sviđa brojka koja stoji uz miješani
komunalni otpad. Piše da ga nikad ne bi smjelo biti više od
10 tona.
– Tražio sam izradu novog elaborata gospodarenja otpadom kojim će
se ta količina povećati tako da dodamo jednu nulu.
Objašnjava i zašto.
– Godišnje pretovarimo oko 12.000 tona miješanog komunalnog
otpada, što je u prosjeku oko 40 tona dnevno. Evo jednog
primjera. Mi smo radili na Dan svih svetih, ali taj dan nisu
radila odlagališta. Sljedeći dan se na odlagalištu pokvario
kompaktor i nisu zaprimali otpad. Na pretovarnoj stanici već
imamo privremeno uskladišteno 80-ak tona miješanog komunalnog
otpada. Ako nam se pokvari tegljač ili poluprikolica, opet imamo
problem. Nema razloga da u dozvoli ne stoji 100 tona.
Sada 500 tona u Poljani?
Predsjednik Mjesnog odbora Poljana Biškupečka
Franjo Puškadija u subotu 15.
siječnja obavijestio je javnost da se tamo nalazi čak 500 tona
miješanog komunalnog otpada. Zaprijetio je i pozivanjem žitelja
na građanski bunt, kao i mogućnost da se prepriječiti ulazak
kamiona na pretovarnu stanicu.
– U tom trenutku na pretovarnoj stanici je bilo 250 tona
miješanog komunalnog otpada. Početkom godine odlagališta su imala
sanacijske radove i par dana nisu zaprimala otpad. Radi
usporedbe, krajem 2020. godine na pretovarnoj stanci nalazilo se
više od 600 tona miješanog komunalnog otpada – odgovara Svetec.
Smeće oko kontejnera
Bivši gradonačelnik Ivan Čehok u više je navrata upozoravao na
razbacano smeće oko kontejnera. Zanimalo nas je zašto se to
događa. Svetec nas uvjerava da Čistoća redovito odvozi prema
rasporedu te da ovi ekscesi imaju druge uzroke.
– Evo, slika iz Harambašićeve, na primjer. Netko je ostavio otpad
pored podzemnih spremnika za plastiku. Vjerojatno je spremnik bio
popunjen, to je bilo 6. siječnja. Ali pogledajte što je unutra,
ima svega, čak i orehnjače – pokazuje nam.
On smatra da se to dogodilo jer su tih dana bile povećane
količine otpada, ali će se riješiti novom Odlukom koja propisuje
odvoz plastike i papira svaki tjedan. Dodaje i da probleme mogu
imati zgrade koje nemaju ograđene kontejnere, jer tko god
prolazi, može ostaviti otpad pored.
Općine odlaze drugima
Kako vrijeme ide, sve više općina u kojima je uslugu odvoza
otpada prije obavljala Čistoća, odlučuje se za druge tvrtke. Još
2018. godine u Pre-kom je prešao
Martijanec, a ove godine za
Lukom su se odlučili Mali i
Veliki Bukovec. Sada svoj prelazak u Pre-kom
najavljuje i Jalžabet.
– Veliki i Mali Bukovec su u rujnu donijeli odluku o promijeni
davatelja javne usluge, a ja sam došao tek 29. toga mjeseca. Tako
da sam upoznat samo sa situacijom vezanom uz Jalžabet koji je
odluku o promijeni davatelja javne usluge donio za mog mandata.
Oni su imali neke svoje razloge – nije želio više od toga otkriti
Svetec.
Nekoliko puta u razgovoru ističe da su sve općine i gradovi
Varaždinske županije osnivači Čistoće, ali da se svi ne ponašaju
tako.
– Najviše otpada sakupimo u Varaždinu, oko 60 posto odnosno 7.000
tona, i Grad Varaždin se najviše zalaže za Čistoću. Na primjer,
općine ne sudjeluju u traženju odlagališta na koje će se odložiti
otpad proizveden na njihovom području, usprkos činjenici da je
gospodarenje komunalnim otpadom obaveza koja im je propisana
Zakonom – kaže Svetec.
Nakon odlaska ovih općina bit će ih 13 u kojima će Čistoća
odvoziti otpad. Bilo bi ih 12, ali pridružit će se sustavu jedna
nova općina. Koja, Svetec ne želi otkriti, čeka da se izglasa
odluka.
Uglavnom, odluke nekih jedinica lokalne samouprave da promijene
davatelja javne usluge ne bi trebale, kaže, ni na koji način
ugroziti poslovanje društva. Kakva je suradnja s općinama koje su
i dalje tu, zanimalo nas je.
– Nisu baš zadovoljne s povećanjem cijena, vidjet ćemo kakvu će
odluku donijeti.
Čistoća i bale
Iz nekog čudnog razloga, balirani otpad u Brezju je prilikom
podjele Varkoma na dvije tvrtke, kada je Čistoća
izdvojena, ostao u posjedu Varkoma. Logičnije bi bilo da se njime
bavi tvrtka čija je djelatnost gospodarenje otpadom, ali to nije
ispalo tako.
Bivša gradska vlast Ivana Čehoka predlagala je da se bale u
sklopu takozvane ‘integralne nagodbe’ riješe preko Čistoće, ali
nagodba na kraju nije realizirana. No Svetec ne zna preciznije
reći što će sada s time biti i čeka li Čistoću možda opet taj
posao.
– Još se ne zna, ovisi o tome što će Grad odlučiti – bilo je sve
što nam je rekao.
Pet friendly poduzeće
Priča o Čistoći kao pet-friendly poduzeću obišla je čitavu
Hrvatsku. Svima je bilo simpatično što tvrtka hrani 40 mačaka u
svojim prostorima i brine o njima. No Svetec je odlučio zaigrati
na opasno.
– Po Zakonu o zaštiti životinja smijemo imati
devet mačaka, ako nismo utočište ili sklonište. No i bez toga,
koji je razlog da Čistoća dio svojih prihoda troši za mačke?
Dakle, imamo ih više nego što smijemo i još plaćamo nešto što
nije povezano s djelatnošću društva.
Kaže da je odlučio da od 1. siječnja više neće plaćati ni lipu.
– Sad razgovaramo o tome. No rješenje nije blizu. Gradsko
sklonište za mačke, prema troškovniku, trebalo bi koštati 7,7
milijuna kuna. Ne znam hoće li se u to ići, to odlučuje Grad.
Voćnjaci jabuka
Osim otpada i mačkama, Čistoća se bavi i uzgojem jabuka. Ni to se
novom direktoru ne sviđa previše.
– Te jabuke su se prešale i dijelile djeci u vrtiću. Pa što ako
se nekome nešto dogodi? Vidjet ćemo što ćemo s tim. Samo
održavanje voćnjaka je bilo plaćeno oko 75.000 kuna prošle godine
– kaže.
Gradski prijevoz
Osim otpadom, mačkama i jabukama, Čistoća se bavi i linijskim
prijevozom putnika. Bivša uprava kupila je polovne autobuse, oni
troše mnogo goriva, ali uz subvenciju Grada financije vezane uz
prijevoz su na nuli.
Kako kaže Svetec, Grad Varaždin mjesečno subvencionira prijevoz s
oko 148.000 kuna. U istom razdoblju proda se oko 4.000 karata uz
prihod od 24.000 kuna. Dakle, bez obilne subvencije djelatnost
komunalnog prijevoza putnika nije održiva.
Svetecu je želja putem europskih fondova nabaviti električne
autobuse. Takav projekt najavio je i gradonačelnik Neven Bosilj.
Tek će se vidjeti što će od toga biti.
Čišćenje nogostupa
Osim otpada, mačaka, jabuka i komunalnog prijevoza putnika,
Čistoća se bavi i održavanjem 4 groblja te čišćenjem javnih
prometnih površina i čišćenjem snijega na nogostupima. Prema
riječima direktora čišćenje javnih prometnih površina je
djelatnost u kojoj najmanje stvari treba mijenjati.
Ima li Čistoća budućnost
Dok se čekaju poskupljenja o kojima je bila riječ, s vremena na
vrijeme u javnosti se pojavi mišljenje da tvrtka nema budućnost.
Štoviše, da su postojale ili postoje neke skrivene namjere da se
poduzeće ugasi, kako bi ovo područje mogao preuzeti neki privatni
poduzetnik.
Svetec kaže da on nije tu s tom agendom, baš suprotno.
– Došao sam s pozicije koja nije bila loša, ne bih došao tu da ne
vjerujem da ovo društvo ima svjetlu budućnost. Trebat će malo
vremena, a ovaj dio oko povećanja cijena će imati veliki udio uz
udio vezan uz racionalizaciju. Siguran sam da će biti dobro. Moj
zadatak ovdje nije da se društvo dovede, u stanje u kojem ne bi
moglo funkcionirati. Izračunali smo sve, vidjeli načine kako
posložiti društvo i stoga tvrdim da Čistoća sigurno ima stabilnu
budućnost.
{“articleFile”:1572}