Predstavljeno rješenje ne smatraju najjeftinijim, a, ističu, sve će na kraju platiti građani...
Politička platforma Budimo grad reagirala je jučerašanju
konfereciju za medije predstavnika Grada Varaždina i Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na kojoj je rečeno da
će Fond participirati u projektu zbrinjavanja bala s 40 posto
potrebnog iznosa. To je 76 milijuna kuna od potrebnih 190
milijuna.
Iz Budimo grad poručuju da takvo rješenje ne podržavaju.
– Jučer nas je nekoliko skupina političara razveselilo viješću
kako ćemo se riješiti bala koje nas već više od 17 godina
dočekuju na južnom ulazu u grad. Što god da rekli, to je sigurno
dobra vijest, jedino je pitanje koliko će nas to koštati i zašto.
Mi u Budimo grad smatramo da građanima nisu predočene sve
mogućnosti i da danas predstavljeno rješenje možda i nije
najjeftinije, već rješenje koje će zadovoljiti gotovo sve
zainteresirane strane osim građana samih. Građani će to rješenje
platiti, što novcem koji daju Gradu, što onim dijelom koji je
Fond za zaštitu okoliša kroz različite namete skupio od njih i
poduzeća u kojima rade – poručuju iz platforme.
Naveli su tri problema s predloženim rješenjem.
– Prvi je problem kategorizacije smeća odloženog u Brezju te
analize njegova sastava. Podsjećamo građane kako su analize
rađene u više navrata s vrlo različitim i upitnim rezultatima.
Zadnji Elaborat izrađen je od strane EcoMissiona d.o.o. 2021.
godine i spominje dvije analize, ali sigurni smo kako ih je bilo
mnogo više. Iz tih analiza je važno za daljnji postupak s otpadom
iščitati dvije stvari: ključni broj otpada (KBO) i količinu
otopljenog ugljika u suhoj tvari u (DOC). Tako već spomenuti
elaborat svrstava otpad u KBO 19 12 12 ostali otpad (uključujući
mješavine materijala) od mehaničke obrade otpada, dok ga Ekoinin
iz 2015. svrstava u KBO 20 03 01 – miješani komunalni otpad.
Vrijednosti DOC se u elaboratima kreću od malo vjerojatnih 200 do
nevjerojatnih 29000 mg/kg suhe tvari.
Drugi problem je cijena sanacije.
– I ona je kao i već prije spomenuti DOC imala nevjerojatne
raspone. U svo ovo vrijeme imali smo prilike zbrinuti otpad za
malo više od 600 kn/toni, dok se eto danas priča o gotovo 2000
kn/toni otpada. Mnogi današnji akteri 2016. godine odbili su
najpovoljniju varijantu zbrinjavanja.
Kao treći problem navode odluku o postupku zbrinjavanja.
– Već prije spomenuti elaborati spominjali su tri mogućnosti.
Prva je postupak D1 – odlaganje otpada u ili na tlo
(deponiranje), drugi je R1 – korištenje otpada uglavnom kao
goriva ili drugog načina dobivanja energije (spaljivanje), dok je
treći R3 – Recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje
se ne koriste kao otapala (uključujući kompostiranje i druge
procese biološke pretvorbe). Prvi postupak vodi naš otpad na neko
od odlagališta i trenutačno je najjeftiniji, prema zadnjim
podacima Čistoće radi se o manje od 1000 kn/toni. To je postupak
kojim se zbrinjava preko 90% otpada proizvedenog u RH.
Kombinacija druga dva vodi otpad u MBO, te nakon obrade i
izdvajanja takozvanog goriva iz otpada, isti u neku od energana,
a ostatak otpada ponovno na odlagalište. U zadnjem obavljenom
postupku cijena zbrinjavanja postupcima R1/R3 bila je po toni
1868,75 kuna.
Iz Budimo grad nastavljaju da prema svim dostupnim podacima
postoje različite analize, različite kategorizacije, različite
cijene i različite učinke na okoliš.
– Upravo zbog toga bi nam bilo bi drago da se u otvorenoj
dvosmjernoj javnoj raspravi iznesu sljedeći podaci: Zašto se je
odustalo od ponovne neovisne analize otpada (Zadnja analiza stara
je tri godine)? Zašto se je odustalo od najjeftinijeg postupka
D1, kojim svoj otpad zbrinjavaju skoro svi drugi gradovi u
Hrvatskoj? Hoće li obrada u MBO uređaju rezultirati ostatkom
otpada koji će zadovoljiti okolišne kriterije (DOC <3000
mg/kg)?
Zatražili su javnu raspravu na temu zbrinjavanja bala.
– Stoga tražimo od gradske uprave da organizira javnu raspravu
(panel) u kojem će se građanima objasniti trenutačne mogućnosti,
načine zbrinjavanja, cijene, te dati odgovore na postavljena
pitanja. Ovo je minimum koje otvorena gradska uprava mora
napraviti prije donošenja konačne odluke i odabira izvođača
sanacije odlagališta. Sve drugo ostavlja dojam netransparentnog
dogovora ispod stola sa zainteresiranim subjektima, a što ćemo
(opet) platiti mi i vi – zaključuju iz Budimo grad.