Prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić je članica Projektnog tima za rješavanje baliranog otpada. Evo njezinih odgovora na kritike pristigle iz oporbe.
Grad Varaždin jučer je raspisao natječaj za zbrinjavanje bala u
Brezju i sanaciju odlagališta. Procijenjena vrijednost nabave je
148.850.000 kuna, bez PDV-a. Kako su izvijestili iz Grada,
sanacija zatvorenog odlagališta neopasnog otpada će obuhvaćati
preuzimanje baliranog otpada i daljnju oporabu, uklanjanje
građevina koje se neće koristiti u daljnjoj namjeni prostora te
sanaciju podloge, ukoliko za to postoje opravdani razlozi.
Rješavanje ovoga problema izaziva političke trzavice još od 2008.
godina, kada se prvi puta pokušalo riješiti taj problem. Rezultat
su bila uhićenja i suđenja, a bale i 14 godina kasnije stoje na
istome mjestu. Sve su dosadašnje gradske vlasti pokušale riješiti
ovaj problem, ali ni jednoj to nije uspjelo. Sada gradonačelnik
Neven Bosilj kreće u novi pokušaj.
Članica Projektnog tima za rješavanje baliranog otpada
prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić iznijela
je stručni pogled na aktualnu problematiku vezanu uz balirani
otpad. Njezino mišljenje poslano je medijima iz Grada Varaždina.
Ona odgovara na neka pitanja koju je oporba postavila u vezi
ovoga natječaja, ali prije svega poručuje politici da ovaj
problem prepusti struci. Njezino mišljenje u nastavku prenosimo u
cijelosti.
Problemom bala i njihovog konačnog rješavanja se dugi niz
godina politiziralo i na njemu su se lomila politička koplja.
Očito je kako takva politička rješenja nisu polučila rezultate
jer se bale i dalje nalaze na ulazu u Varaždin. Stoga bi konačno
bilo poželjno i nadasve nužno pitanju bala pristupiti bez
političkih konotacija i intervencija, odnosno posao prepustiti
struci. S tim ciljem je i ovaj moj doprinos raspravi o održivom i
zakonitom rješavanju dugogodišnjeg problema deponiranog
varaždinskog otpada. Pri tome me, kao stručnjakinju iz područja
zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, sveučilišnu profesoricu,
ne zanimaju politički aspekti ove teme koja se ponovo aktualizira
na način kakav je bio i u prošlosti, ali nije dao nikakve
rezultate. Točnije, rezultati tih političkih pokušaja su i dalje
vrlo vidljivi na lokaciji Brezje. Političari koji su se tako
silno gurali u “rješavanje” bala obavezno se pozivaju na građane,
zaboravljajući pritom kako oni sami, kao uostalom niti prosječan
naš građanin, nemaju dovoljna znanja i kompetencija da bi
meritorno raspravljali o tehnološkom i zakonodavnom aspektu
rješavanja bala. Dosadašnje miješanje politike u struku (u
njihovom, političkom saniranju bala) samo je odgađalo jedini
ispravni put – angažiranje struke. Sadašnje političko prizivanje
javnosti samo je novi pokušaj skupljanja jeftinih političkih
bodova. Saniranje bala, kao okolišnog problema, jednako je
stručna tema kao što je i recimo izvedba kanalizacijskog sustava
ili sanacija nekog klizišta pri čemu se nitko ne usudi skupljati
političke bodove, ali se stječe dojam da su svi stručnjaci za
otpad (kao da se radi o nogometu u kojeg se svi redom razumiju).
Gospodarenje otpadom je struka i to treba poštivati.
U našoj je zemlji zakonom jasno propisan postupak javne
nabave, odnosno svi koraci u procesu odabira ponuđača/izvođača.
Točno se zna na koji se način odabire izvođač i odluka se mora
donositi isključivo na način sukladan zakonu. Svaki drugi
postupak bio bi nezakonit i doveo bi do novih osporavanja i
rušenja procesa, odnosno daljeg odugovlačenja rješavanja problema
baliranog otpada. Zbog svega navedenog je bitno da se postupak
provodi temeljem zakona, ali i da bude vođen po pravilima struke
što u svim dosadašnjim pokušajima rješavanja problema baliranog
otpada, nažalost nije bio slučaj.
U vezi nekih netočnih tvrdnji, iznesenih u javnom prostoru,
radi otklanjanja bilo kakvih nedoumica, ali i istinitog
informiranja građana, želim istaknuti nekoliko važnih
činjenica:
1. Analiza otpada koja je napravljena bila je dostatna za
izradu Plana sanacije, dokumenta neophodnog kao stručne podloge
za pokretanje postupka zbrinjavanja. Možebitna nova analiza ne bi
ništa promijenila u pristupu sanaciji bala. Drugim riječima, nova
bi analiza, osim novog produljivanja procesa rješavanja problema
baliranog otpada, predstavljala samo dodatni trošak, što se u
ovom slučaju izbjeglo.
2. Pažljivim čitanjem natječajne dokumentacije jasno se može
iščitati da se upravo ovakvim pristupom, za razliku od
prijašnjih, stvaraju sve pretpostavke za otvaranje javnog
postupka, odnosno natječaja za zbrinjavanje bala. U propisanim
uvjetima jasno stoji kako se svatko tko ima potrebne dozvole,
mogućnosti i kapacitete može prijaviti na natječaj.
3. Postupak D1, kojeg zagovaraju neki varaždinski političari,
a koji se očigledno smatraju stručnjacima, u ovom postupku javne
nabave nije naveden iz više razloga. “Najjeftiniji” postupak D1
(kako neki političari navode), odnosno odlaganje miješanog
komunalnog otpada na odlagalište bez prethodne obrade, zabranjeno
je kako u Hrvatskoj, tako i u EU (Pravilnik o načinima i uvjetima
odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta
otpada (NN 114/15) čl. 7 st. 1). Treba dodati kako pojedini
gradovi novostvoreni miješani komunalni otpad još uvijek odlažu
na taj način iz jednostavnog razloga jer još nisu izgrađeni
centri za gospodarenje otpadom, za što će, Republika Hrvatska, a
to znači jedinice lokalne samouprave, odnosno naši građani,
vjerojatno plaćati penale. Nadalje u Republici Hrvatskoj, upravo
zbog ispunjenja ciljeva, sustavno se zatvaraju odlagališta te je
donesena Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta
(NN 3/19, 17/19) te se kapaciteti odlagališta koji su preostali
za odlaganje postupkom D1 sustavno smanjuju, upravo kako bi se
prisililo gradove i općine da obrađuju svoj novostvoreni otpad.
Kako je već posljednje dvije godine problem pronaći odlagalište
koji će primiti miješani komunalni otpad, pa tako i grad
Varaždin, za odlaganje baliranog, privremeno deponiranog otpada
teško da ima prostora.
4. Spominjani DOC parametar, kojega neki političari koriste u
svojoj javnoj komunikaciji, nije okolišni, već tehnički kriterij
ili uvjet propisan zakonom koji otpad mora udovoljiti kroz test
procjeđivanja za odlaganje otpada. Znači, svatko tko obrađuje
otpad, ukoliko ostatak koji ostane nakon obrade ne udovoljava
uvjete za odlaganje (npr. jedan od uvjeta DOC – 3000 mg/Lst.)
mora taj otpad podvrgnuti dodatnoj obradi kako bi se taj kriterij
postigao. U pravilu se takav otpad dodatno kompostira kako bi se
postigli navedeni parametri. I da, zakonski je potpuno jasno da
postizanje ovih uvjeta mora osigurati odabrani izvođač. Sasvim je
razvidno da nema smisla prepisivati ovaj uvjet koji je zakonska
obveza odabranog izvođača u natječajnu dokumentaciju. Natječajna
dokumentacija je koncipirana na način da se otpad obradi R3 ili
R1 postupkom, iz čega potom slijedi i ova i sve druge zakonske
obveze.
5. U trenutku kada izvođač preuzima i potpisuje prateći list
on postaje posjednik otpada te je dužan postupati s otpadom u
skladu sa zakonom i za to ne odgovara naručitelju nego
zakonodavcu. Postrojenja koja obrađuju otpad imaju svoje
kapacitete. Možda će imati takvu tehnologiju da neće morati ništa
odlagati, možda će ukinuti status otpada i proizvesti proizvod,
možda će ostatak odložiti na odlagalište s kojim imaju ugovor. To
nije problem Grada Varaždina. Ove aktivnosti garantira dozvola za
gospodarenje otpadom koju izvođač mora imati.
Za kraj, ostaje mi samo da kao stručna osoba, s brojnim
domaćim i inozemnim referencama u području zaštite okoliša,
izrazim nadu kako će se u transparentnom postupku odabrati
najbolji ponuđač koji ima iskustvo, znanje i kapacitete za
zbrinjavanje varaždinskog otpada deponiranog na lokaciji Brezje.
Kao članica Projektnog tima za rješavanje baliranog otpada,
zadužena za stručne aspekte zbrinjavanja otpada, nastojala sam
dati stručni doprinos u ovom, za Varaždin važnom projektu.
Rješenje temeljeno na struci najbolji je put u završetku
dugogodišnje neugodne epizode i problema čime će zauvijek nestati
sve ekološke i sigurnosne ugroze i biti stvorene
pretpostavke za ekonomsku revitalizaciju Gospodarske zone
Brezje.
Prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić,
članica Projektnog tima za rješavanje baliranog
otpada