O prirezu

‘Smanjiti prirez ili povećati plaće tetama u vrtićima i vatrogascima? Dileme za mene nema!’

Gradonačelnikov odgovor gradskom vijećniku Hrvoju Petriću.

Gradski vijećnik Hrvoje Petrić (Budimo grad)
podnio je Gradskom vijeću prijedlog da se od početka 2023. prirez
obračunava po stopi od pet posto.

>> Petrić predlaže smanjenje prireza za još 2,5 postotna poena

Naglasio je da time želi postići privlačenje visokoprihodovnih
grana industrije (IT, farmaceutske, inženjerske djelatnosti…),
a sekundarno se žele povećati neto prihodi zaposlenika. Očekuje
da će sve političke opcije podržati njegov prijedlog.

Danas se oglasio i gradonačelnik Neven Bosilj.
Njegov komentar o Petrićevom prijedlogu prenosimo u
cijelosti.

Grad Varaždin je gospodarsko, obrazovno, kulturno,
turističko, sportsko, administrativno središte sjevera Hrvatske,
a u prošlosti i glavni grad Hrvatske. Mi Varaždinci volimo svoj
grad, vrlo smo ponosni na njega i to ističemo kad smo god to u
prilici (a posebice u razgovorima s našim sugovornicima,
prijateljima, kolegama koji su iz drugih dijelova naše zemlje).
Po mnogočemu smo primjer ostalima u zemlji. Ta razina razvoja
društvene strukture, pri čemu mislim na naše odgojno-obrazovne i
kulturne ustanove, objekte komunalne i sportske infrastrukture u
hrvatskim prilikama predstavlja svojevrsni nadstandard. Mi smo na
taj naš način života ponosni i upravo njega volimo isticati.
Uostalom, naš Varaždin je jedini grad, nakon tzv. velika 4
hrvatska grada, koji ima HNK, nacionalnu kazališnu kuću.

Neću ništa novo otkriti ako i ovaj put istaknem da je
ekonomska situacija, enormni rast troškova energenata, rekordni
rast inflacije pogodio i našu društvenu strukturu. I nije
nepoznanica da je ova nova situacija, ekonomska i energetska,
značajno narušila planiranu stabilnost i predvidivost gradskih
financija (kako u našem Varaždinu, tako i u svim drugim gradovima
u našoj zemlji, ali i diljem Europe i svijeta).

Neki dan smo mogli pročitati jednu deplasiranu inicijativu
prema kojoj je, u ovakvim uvjetima povećanja troškova i
energenata i plaća zaposlenih pa i u javnom sektoru, potrebno ići
u dalje snižavanje prireza u Varaždinu. Pri tom zagovaratelj
takve ideje ne govori kome bismo to, u ovim uvjetima inflacije i
sveopćih poskupljenja, trebali smanjiti plaće, isključiti
grijanje ili ugasiti rasvjetu. Zagovaratelju takve ideje čini se
da je u opisanim ekonomskim i socijalnim uvjetima, na pameti
povećanje primanja onima koji ionako imaju znatno viša primanja
od gradskog prosjeka.

Idemo sada te njegove zahtjeve pretočiti u nekoliko brojčanih
pokazatelja:

1. Svi zaposleni na području Varaždina s korekcijom prireza
za 2,5 postotna boda, a koji imaju plaće manje od 20.000,00 kn tu
promjenu realno neće ni osjetiti. Inicijator ove mjere u stvari
želi grad ostaviti bez 6 milijuna kuna u uvjetima kad su samo u
trećem tromjesečju 2022. troškovi energenata vrtića, škola,
javnih ustanova i javne rasvjete porasli za više od 4 milijuna
kuna, a za posljednja tri mjeseca ove godine će se taj trend
opterećenja gradskih financija istim tempom nastaviti. Osim toga,
kada krajem ožujka naredne godine završi razdoblje o limitiranju
cijena energenata, taj će udar biti i potencijalno veći. Zato je
takvo zalaganje za korekciju prireza u ovom trenutku neodgovorno,
da ne kažem neku težu kvalifikaciju (recimo i zločesto). I da,
treba reći da je ove godine zbog prethodnog smanjenja prireza
grad smanjio prihode za 5,5 milijuna kuna, od kojih se uvjerljivo
najveći dio prelio u džepove onih s najvećim plaćama. Zbog
inflacije grad je s javnim ustanovama dogovorio povećanje plaća,
najviše u dječjim vrtićima gdje nisu korigirani koeficijenti
desetljećima, vatrogascima, HNK, Muzeju, Knižnjici … sveukupno to
iznosi dodatnih skoro 7 milijuna kuna godišnje. Pa neka
inicijator nove korekcije prireza sada kaže kome bi to on uzeo od
plaće: možda odgojiteljicama u vrtićima? Ili, možda
vatrogascima?

2. Kad se u zalaganju za korekciju prireza uhvatiš dva grada
(Koprivnica i Sveta Nedelja) koja nemaju prirez, ali vidi vraga
nemaju niti recimo HNK, čije godišnje financiranje naš grad košta
14 milijuna kuna, onda je to selektivna logika ili izvrnuta
stvarnost. Pa evo inicijatoru nekoliko zanimljivih sličica za
popunu njegove “izvrnute logike”. Hrvatski gradovi koji imaju
HNK, a uz Varaždin to su samo četiri grada, imaju sljedeće visine
prireza: Zagreb 18%, Split 15%, Rijeka 14% i Osijek 13%. Ako za
popunu selektivne stvarnosti to nije dovoljno evo dodatnih
podataka. Gradovi slične veličine, koji uz to imaju ogromne
prihode od turizma poput Pule ili Zadra, imaju prirez 12%, a
Dubrovnik, Kaštela i Šibenik imaju prirez 10%. Ako mu ni to nije
dovoljno, evo još malo dodatnih primjera: u našem okruženju
Ludbreg ima prirez 12%, a Ivanec i Novi Marof 10 %. A naš
Varaždin ima prirez 7,5%.

3. Prirez je dodatni porez kojim oni koji zarađuju više i
plaćaju više u gradsku blagajnu. Iz ovog se dodatnog prihoda
financira: djelatnosti predškolskog odgoja u gradskom dječjem
vrtiću kao i 10 dječjih vrtića privatnih osnivača i vjerske
zajednice s preko 12 milijuna kuna godišnje. Iz tih se sredstava
financiraju i sva dodatna sredstva za pomoćnike u nastavi,
pomoćnike u vrtićima, sufinanciranja dadilja, 350.000,00 kuna za
gerontodomaćice, 3,5 milijuna kuna za stipendije studenata, 5
milijuna kuna za produženi boravak i plaće učiteljicama koje su
na trošak grada, božičnice i uskrsnice za umirovljenike, 13
milijuna kuna za financiranje sporta, 6 milijuna kuna za Muzej,
4,5 milijuna kuna za Knjižnicu, besplatni udžbenici, potpore za
novorođenu djecu, psiholozi u školama, Centar za usluge u
zajednici, Dom za žrtve obiteljskog nasilja, Barokne večeri,
Špancirfest i Advent, Zajednica tehničke kulture, umjetničke
udruge i…. Mogao bih još nabrajati i nabrajati. I da, neka
inicijator glasno kaže: da ovom inicijativom osim odgojiteljicama
i vatrogascima, želim uzeti i studentima, pomoćnicima u nastavi i
vrtićima, učiteljicama iz produženog boravka, umirovljenicima od
božićnice i uskrsnice, sportašima, žrtvama nasilja…

4. Izvorni prihodi grada Varaždina iznose oko 265 milijuna
kuna, od kojih su 177 milijuna kuna porezni prihodi, a preostala
trećina prihoda su komunalna naknada, komunalni doprinos i
prodaja nefinancijske imovine. Nismo mijenjali visinu komunalne
naknade i komunalnog doprinosa, a jedini porast prihoda proračuna
(ali manjem od rasta inflacije i troškova grada) su prihodi od
poreza na dohodak iz kojeg se financiraju plaće i svi
nadstandardi u gradu Varaždinu. Pojednostavljeno, građevinski
radovi se financiraju iz komunalne naknade i komunalnog doprinosa
koji će u 2023. ostati bez povećanja u proračunu dok su cijene
radova porasle preko 50%. To znači da će se moći izgraditi
odnosno obnoviti 50% manje nego u 2022. godini.

Što pokazuje ova inicijativa o korekciji prireza za dodatnih
2,5 postotna boda?

Kratkovidnost i socijalnu neosjetljivost čime se ‘Budimo
Petrić’ razotkrio kao zagovornik bogatijih, onih s daleko
najvećim primanjima (Grunfovski rečeno Budimo Petrić se zalaže za
sljedeću maksimu: uzmimo od siromašnih da bi bogati bolje
živjeli).

Nema tu nikakve zelene ljevice, već je više riječ o nekakvom
drugom zelenilu.
Prirez zasigurno nije razlog zašto netko dolazi živjeti u
Varaždin. Naš je grad privlačan zbog svih svojih sadržaja
(društvenih, obrazovnih, gospodarskih, razvojnih), socijalnog
standarda i kulture. Da, po tome je Varaždin najbolji grad za
život u Hrvatskoj. I to će i dalje biti, bez obzira na razne
Grunfove
– napisao je Bosilj. 

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije