50 posto slučajeva ide mimo Haaške konvencije.
Europarlamentarci su u srijedu navečer pozvali Europsku
komisiju na veći fokus i pravnu regulaciju posvojenja iz trećih
zemalja, u raspravi koja je potaknuta na prijedlog zastupnika
Ladislava Ilčića.
Povjerenica Komisije za ravnopravnost Helena
Dalli u uvodu raspravi rekla je kako Europska unija
trenutno nema zakone koje reguliraju međunarodna posvajanja te da
je to područje regulirano Haaškom konvencijom iz 1993. godine.
Sve članice EU-a potpisnice su te konvencije koja osigurava da se
“međunarodna posvojenja odvijaju u najboljem interesu djeteta i s
poštivanjem njihovih temeljnih prava”, kazala je.
Rasprava u Europskom parlamentu u Strasbourgu dogodila se nakon
prioritetnog pitanja hrvatskog zastupnika Ilčića s početka
mjeseca u kojem on piše o aktualnom slučaju osmero hrvatskih
državljana pritvorenih u Zambiji “pod sumnjom iskorištavanja
djece”.
Ilčić je Komisiju pitao planira li smjernice koje bi državama
predložila “bolji učinak nad procesom međunarodnog posvojenja”, u
svrhu dobrobiti i zaštite djece i sprječavanja trgovine ljudima,
te planira li to izvršno tijelo EU-a “poduzeti diplomatske napore
kako bi DR Kongo i druge države koje nisu potpisnice” Konvencije
“privoljela da ju usvoje” i prilagode svoje sustave.
Povjerenica je u EP-u rekla da Europska komisija podržava
pristupanje svih država tom sporazumu, naglasivši kako ona nije
otvorena za ratifikaciju međunarodnih organizacija poput EU-a.
Konvencija određuje proceduru u međunarodnim posvajanjima,
zabranjuje financijske i druge koristi pri posvajanju, pruža
sigurnost, predvidljivost i transparentnost procesa i sprječava
trgovinu ljudima i otmice, kazala je povjerenica.
Dalli je Haašku konvenciju nazvala “uspješnom”, no naglasila je
da se procjenjuje da oko 50 posto svjetskih posvajanja odvija
izvan nje.
Ilčić, zastupnik Europskih konzervativaca i reformista, izrazio
je zadovoljstvo što je ta tema uvrštena na dnevni red plenarne
sjednice “pogotovo jer uskoro dolazi direktiva o sprječavanju
trgovine ljudima koja konačno nelegalna posvojenja svrstava” u tu
kategoriju.
“Naizgled mala promjena u kojoj se želja za roditeljstvom stavlja
u prvi plan, pa su ljudi spremni pribaviti dijete bilo od koga,
bilo na koji način, vrlo se često svede na kupovanje djeteta, kao
neke robe s različitim cijenama”, rekao je, kazavši da je to
jednako trgovini ljudima.
Naglasio je da se prema podacima UNICEF-a preko milijun djece
godišnje zloupotrebljava za dječju prostituciju, pornografiju,
robovski rad i za trgovinu organima.