Krivudava je to cesta kojom vrijedi proputovati kako bi se razotkrilo koliko truda stoji iza predizborne kampanje, kada se ona radi onako kako treba, piše Maja Mahovlić za Net.hr.
Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je povećala tri ključne
kamatne stope za 25 baznih bodova jer smatra da inflacija, iako
se nastavlja smanjivati, predugo ostaje pretjerano visoka. Istoga
dana, premijer Andrej Plenković i službeno je najavio na sjednici
Vlade da će banke povećati kamatne stope na štednju građana.
Kakve veze jedno ima s drugim?
Nikakve, osim što razotkriva svu maštovitost Plenkovićeve
predizborne kampanje koja je, možemo slobodno reći, započela u
srijedu momentom iznenađenja – kada su se osim trgovaca na
sastanku s Vladom u Banskim dvorima pojavili i – bankari, piše
Maja Mahovlić za
Net.hr.
Otkud sad bankari i kakve veze oni imaju s inflacijom?
Krivudava je to cesta kojom vrijedi proputovati kako bi se
razotkrilo koliko truda stoji iza predizborne kampanje, kada se
ona radi onako kako treba.
Naplatna kućica ‘ECB’
Europska središnja banka (ECB) posljednjih mjeseci, potpuno
neovisno o Plenkoviću i hrvatskim parlamentarnim izborima,
marljivo povećava ključne kamatne stope kako bi potaknula banke
da ograniče dostupnost kredita građanima i gospodarstvu i na taj
način pokušala smanjiti optjecaj novca na tržištu.
Klasična je to protuinflacijska mjera koja bi malo kojem laiku
privukla pažnju da se među tim ključnim stopama ne nalaze i one
po kojima poslovne banke mogu depozite na velike viškove
likvidnosti držati kod središnjih banaka, u našem slučaju kod
Hrvatske narodne banke.
Banke tako, uslijed ograničavanja kredita na tržištu, mogu lakše
i uz gotovo nikakav rizik doći do pozamašne svote novca pa nije
pogrešno zaključiti da im je zahvaljujući inflacijskom cunamiju
koji hara Europom, pala sjekira u med.
Kad jednom smrkne, drugom svane, reklo bi se.
Međutim, u vrijeme inflacije to nije primjereno pa kritike na
račun “bankarske pohlepe” nisu izostale.
Najveći je problem bio što se poslovne banke nisu dosjetile svoju
pozamašnu zaradu kod središnjih banaka podijeliti sa, primjerice,
svojim štedišama na način da povećaju kamate na štedne depozite.
Baš kao što se trgovci nisu dosjetili da svoje marže pretoče u
niže cijene jaja, toalet papira i hrenovki…
Premijer u niskom startu
“Intenzivniji porast kamatnih stopa na kredite nego na depozite
može se pojasniti nastojanjem banaka da održe kamatnu maržu”,
navela je Hrvatska narodna banka u svojoj analizi iz kolovoza pod
nazivom “Koliko je porasta ključnih kamatnih stopa ESB-a
preneseno na kamatne stope banaka u Hrvatskoj?”.
“Naime, banke primjenjuju više kamatne stope samo na nove kredite
ili kredite odobrene uz promjenjivu kamatnu stopu, dok kamatne
stope na postojeće kredite odobrene uz fiksnu kamatnu stopu
ostaju nepromijenjene. Time povećanje kamatnih stopa samo
djelomično utječe na kreditni portfelj banaka, a time i na prihod
od kamata.
S druge strane, na depozite se obično primjenjuju promjenjive
kamatne stope te tako viša kamatna stopa na depozite izravno
utječe na gotovo sve depozite, a time i na troškove financiranja
banaka”, pojasnili su dalje.
Ako smo se pitali na kojem je kilometru rute “Kampanja – Izbori”
to shvatio i premijer Plenković, sada je potpuno jasno da je
upravo u srijedu očitao svoju ENC karticu i stisnuo papučicu gasa
te ostavio SDP u oblaku dima, tamo negdje na čvoru “Gordijski”,
zapetljane u vlastiti štrik.
Bez prekršaja
Rijetko kada čovjeku dođe da žali bankare, osim možda u srijedu
kada se činilo da ih moćni premijer poziva na red kako bi im
očitao bukvicu sličnu onoj kojom je iza zatvorenih vrata
vjerojatno počastio i trgovce.
“Banke će povećati kamatne stope na štednju građana i to je mjera
koja ide u prilog građana, a istodobno je i protuinflacijska”,
kazao je premijer Plenković dan kasnije na sjednici Vlade.
Objasnio je to činjenicom da su “banke prepoznale napore Vlade, a
nakon što je Vlada na početku godine uspješno izdala narodne
obveznice, očito je da banke konkurentno gledajući idu za
povećanjem kamata na štednju”.
Premijer je pritom odmah otklonio bojazan da bi to za sobom moglo
povući rast kamatnih stopa na kredite.
“Dobili smo jamstva čelnih ljudi banaka da povećanje kamata na
štednju neće povećati stope kamata na kredite”, kazao je.
No, je li baš tako?
Hrvatska, za divno čudo, prednjači u eurozoni kada su u pitanje
povoljne kamatne stope na kredite. Osim što rastu znatno sporije
za poduzeća nego u ostatku eurozone, kamate na stambene i
potrošačke kredite u Hrvatskoj su među slabijima u eurozoni.
Doduše, slična je situacija i s kamatnim stopama na oročene
depozite.
Dok su se, primjerice, u eurozoni u lipnju kamate na oročene
depozite kretala između 2,58 i 2,73 posto, one u Hrvatskoj u
sličnom su periodu bile između 0,3 do 1,5 posto, ovisno o roku
oročenja.
To je osjetno manje od “galopirajuće” inflacije unazad dvije
godine, ali poprilično bijedno i u doba one “rutinske” inflacije
koja se u neka sretnija vremena kretala između dva i tri posto.
Financijski konzultant Hrvoje Serdarušić procijenio je ljetos da
bi se poveći raskorak između kamatnih stopa na štedne depozite i
onih na kredite u Hrvatskoj mogao početi smanjivati na jesen, jer
će se štediše više okretati tržištu kapitala kako bi povećali
zaradu.
Tako gledano, premijerova intervencija “nit’ smrdi, nit’ miriše”.
Nije, naime, napravio neku posebnu korist, niti je nešto posebno
naštetio dužnicima čeprkanjem po kamatnim stopama na štednju.
Ipak, izvalio je glupost kada je poručio da kamate na kredite
neće rasti.
Odmorište ‘Kratkoročno pamćenje’
“Banke su tijekom ove godine krenule s postepenim podizanjem
kamatnih stopa na depozite te su na sastanku s predstavnicima
Vlade RH i Ministarstva financija najavile daljnji rast
depozitnih kamatnih stopa. Međutim, važno je napomenuti da će se
rast kamatnih stopa na depozite nastaviti postepeno kako bi se
spriječio nagli rast kamatnih stopa na kredite i povećanje obveza
po kreditima”, odgovorili su na naš upit iz Hrvatske udruge
banaka (HUB).
Drugim riječima, kamate na kredite će rasti, ali “nježno”.
Toliko nježno da diskretno kaskaju za, recimo, datumom izbora, a
zatim ga jednako pahuljasto zaobiđu i iskrcaju se, recimo, na
odmorištu “Kratkoročno pamćenje”.
Odnosno, kako lijepo pojašnjava HUB:
“Rast kamatnih stopa na depozite u kratkoročnom razdoblju neće u
značajnijoj mjeri utjecati na rast kamatnih stopa na postojeće
kredite jer je dvije trećine postojećih i odobrenih stambenih
kredita vezano uz fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu. Osim
toga, od trećine korisnika stambenih kredita s promjenjivom
kamatnom stopom velika većina, odnosno njih oko 75%, ima ugovoren
NRS koji je povezan s kamatnim stopama na depozite, ali on će
reagirati s vremenskim odmakom te postepeno.”
Na vrijeme i u velikom stilu
Ukratko, kamate na kredite će rasti, kako postojećim tako i novim
dužnicima.
Plenkovićeva Vlada nije kriva za to, ali nije bogznašto ni
napravila da “kazni pohlepne bankare” kako ovih dana želi
prikazati.
Dapače, Plenkovićevo “uklizavanje” na bankarski teren dovoljno je
simpatično da publici, odnosno biračima, izmami osmijeh na lice,
a istovremeno dovoljno bezazleno da nijedna momčad ne zabije
autogol.
Stoga, ako je SDP-ova kampanja “štrik”, onda je HDZ-ova
Lepoglavska čipka.
A za sve one koji su imuni na premijerovo fino tkanje, HUB ima
utješnu poruku:
Za svaki pojedini kredit pretpostavljeni rast kamatne stope moguć
je isključivo do visine zakonskog ograničenja maksimalne kamatne
stope koje se primjenjuje na tu skupinu kredita.
“Najviša dopuštena kamatna stopa na stambene kredite s
promjenjivom stopom ne smije biti viša od prosječne ponderirane
kamatne stope na stanja stambenih kredita u određenoj valuti
uvećane za trećinu te od 1.7.2023. iznosi 3,73 posto za eurske
stambene kredite. Za ostale kredite potrošačima maksimalna
dopuštena kamatna stopa od 1.7.2023. iznosi 8,48 posto za eurske
nestambene kredite.”