Zamjenik predsjednika gradskog HSLS-a otvorio je niz pitanja vezana uz poskupljenje usluge odvoza otpada iz kućanstva.
U utorak 26. rujna na rasporedu je četvrta sjednica
Gradskog vijeća Grada Varaždina. Jedna od točaka
vezana je uz proračunsko pokrivanje troškova
poskupljenja odvoza otpada građanima do kraja ove godine.
Odluka gradonačelnika Nevena Bosilja, o kojoj se
proteklih tjedana dosta pisalo, da prihvati novi
Čistoćin prijedlog cjenika naišao je, sasvim
razumljivo, na reakcije građana, ali i politike. Svoj je stav o
tome poskupljenju i najavi sufinanciranja iznio i zamjenik
predsjednika varaždinskog HSLS-a Robert Briški,
nekadašnji savjetnik direktora Čistoće.
– Grad kaže da će sufinancirati to poskupljenje u zadnja tri
mjeseca u godini. Ja sam izračunao da će Grad za onoga tko stavi
van jednu kantu u tri mjeseca izdvojiti 1,72 eura, a za onoga tko
šest puta iznese kantu, njemu će Grad dati 10,32 eura. Dakle,
onaj tko ne selektira otpad će biti nagrađen! Što nam Grad time
poručuje? – pita se Briški.
‘Pola kante? To ne postoji’
Osvrnuo se i na najavu da građani iznesu na predaju samo pola
kante odnosno do pola ispunjenu kantu.
– Rečeno je bilo da će radnici procjenjivati količinu otpada u
kantama. Zakon propisuje samo volumen spremnika i broj
pražnjenja, nema mogućnosti procjene. To zakon ne poznaje, to su
bedastoće – tvrdi Briški.
‘Kako će raditi evidenciju?’
Dodaje i da je problem u tome što Grad, sukladno zakonu, mora
voditi evidenciju svih korisnika kojima subvencionira
zbrinjavanje otpada.
– Znači li to da će Grad voditi evidenciju svih korisnika? Je li
to provedivo uopće? – ukazuje na taj detalj Briški.
Još o Jerovcu
On ne vjeruje da se na odlagalištima ne mogu pronaći potrebni
kapaciteti.
– To su sheme još od prijašnjih vlasti. Kad žele nešto napraviti,
onda puste u nekoliko općina pismo namjere s pitanjem mogu li
prihvatiti otpad, ovi odgovore da ne mogu pa se onda vlast time
pravda. A u plan zatvaranja odlagališta u Hrvatskoj piše da je u
Varaždinskoj županiji otvoreno jedino odlagalište u Jerovcu.
Jerovec je uzeo novac za sanaciju. Dakle, uzeo je novac svih
građana Hrvatske. Kad je trebalo uzeti novac, onda je išlo, sad
kad treba prihvatiti otpad, sad ne žele. To nije stvar između
Grada Ivanca i Varaždina, nego tu Ministarstvo treba presjeći.
Ono se obvezalo da svi mi moramo predati crnu kantu u Regionalni
centar za gospodarenje otpadom Piškornica, kad se otvori. Do
otvaranja RCGO dužna su otpad prihvaćati odlagališta koja su
otvorena – smata Briški.
Ustavni sud na strani Ivanca, ali…
No Grad Ivanec proteklih je dana podsjetio na odluku Ustavnog
suda koja daje za pravo svim općinama i gradovima da ih se ne
može prisiliti da preuzimaju tuđi otpad. Ocijenjeno je da država
nije napravila ono što je trebala kako bi ustrojila sustav koji
bi količinu otpada sveo na prihvatljivu mjeru, a preusmjeravanjem
otpada na određena odlagališta krše se ustavna prava stanovnika
te općine ili grada.
No Briški smatra da je Ustavni sud napravio grešku i da je takvom
odlukom i njemu narušeno ustavno pravo na čist okoliš.
– To je jedino odlagalište u Varaždinskoj županiji pa je stoga
pitanje kamo da ja odložim svoj otpad. S time da varaždinski
otpad ima višu razinu selekcije od ivanečkog! To pokazuju brojke,
ali možemo i napraviti analizu. Dakle, lošiji otpad može na
odlagalište, ali bolji ne može. Kakvog to ima smisla?
‘Našu crnu kantu ne treba više obrađivati’
Posebno Briški naglašava jedan detalj vezan uz novi pravilnik o
odlagalištima otpada, koji, kako je objasnio, kaže da prethodnu
obradu otpada prije odlaganja nije potrebno provesti ako se
različite vrste otpada odvojeno skupljaju na mjestu nastanka i
ako se biootpad odvojeno sakuplja.
– To zapravo znači da se smatra da je otpad u varaždinskoj crnoj
kanti prethodno obrađen i ne mora se za to provesti daljnja
obrada. Taj se otpad može odložiti! Čemu to onda voziti u MBO? Je
li to opet ‘slučajno’, da opet i taj posao ide prema MBO-u, kao i
onaj za bale? I je li to znak da ova gradska vlast ne zna
plasirati taj otpad na odlagališta? – pita Briški.
Stari i novi spremnici
Posebna tema na koju se Briški osvrnuo su polupodzemni spremnici.
Na sutrašnjoj sjednici Gradsko vijeće bi trebalo donijeti odluku
kojom se ta obveza prebacuje na Čistoću.
– No svi zaboravljaju da je Grad Varaždin 2018. putem natječaja
Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobio
spremnike za odvojeni otpad. I mora ih koristiti pet godina od
primopredaje, do 2025. godine. Ako bismo dva puta mjesečno
skupljali papir i plastiku, mi bismo imali dovoljan volumen
da zadovoljimo potrebe Varaždinaca za odlaganje papira i
plastike. Zašto se četiri puta skuplja papir i plastika, to je
pitanje, jer za tim potrebe nema. Na 19 domaćinstava je dovoljan
spremnik od 1100 litara svakih 14 dana. Ako ima više stanova, za
to postoje manje spremnici koji se mogu dodati. A oni još nisu
podijeljeni – tumači Briški.
Opet sumnje u pogodovanje
Pita se stoga zašto je uopće Grad išao kupovati polupodzemne
spremnike.
– I to u dva odvojena natječaja za isti predmet nabave. I koštali
su milijun eura. Čemu će služiti? Dva ponuđača koja su se javila
izrazila su sumnju u pogodovanje. To stoji na stranicama javne
nabave. Postoje li uopće projekti za lokacije na koje bi trebalo
staviti 389 komada polupodzemnih spremnika? I čime će se platiti
postavljanje polupodzemnih spremnika, ako znamo da Čistoća mora
trošiti sredstva na strogo namjenski način? – pitanja su koja
postavlja HSLS.
Gdje spavaju strani radnici?
Govoreći o poslovanju Čistoće, Briški je iznio i informaciju da
su strani radnici navodno smješteni u upravnoj zgradi Čistoće na
području Šintarije.
– Ako je to tako, onda bi tamo trebali imati prijavljeno
boravište. Ali tamo su samo poslovne zgrade. Mogu li radnici
živjeti u poslovnoj zgradi? – pita retorički Robert Briški.