Marković kaže da Grad ne može ništa. Lešina kaže da može.
Gradovi i općine, kao i ostala javna tijela, dužna su provoditi javnu nabavu. Često se vodeći ljudi u jedinicama lokalne samouprave žale na to da javna nabava, zbog svoje složenosti, usporava provedbu projekata. No, ona i dalje postoji zbog dva jednostavna razloga – sprečavanje pogodovanja i postizanje najniže moguće cijene za traženu uslugu.
“Cijene nitko ne kontrolira”
Kako je onda moguće da to u praksi, kako se čini, prečesto ispada suprotno od toga? Pitanje je to koje je na prošloj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina otvorila Danijela Puškadija, vijećnica izabrana s liste Ivana Čehoka. Ona je upozorila na to da za izgradnju dječjih igrališta u Črncu i Zbelavi Grad planira potrošiti 85.000 eura – za svako igralište! I još je izvukla brojku od 17.000 za sijanje trave u Gojancu.
Puškadija smatra da su te cijene pretjerane i previsoke te da to očigledno nitko ne kontrolira. “Moje mišljenje je da se neodgovorno troši novac iz proračuna”, rekla je Puškadija.
“Treba pogledati svaku stavku”
Gradonačelnik Neven Bosilj odgovorio joj je da ne može tako proizvoljno ocijeniti vrijednost nekog projekta, već da treba pogledati svaku stavku posebno.
“Grad prvo nabavlja projekt. Projektant napravi troškovnik iza kojeg on stoji. To je osnova na kojoj se planiraju iznosi u proračunu. Nakon toga ide natječaj za izvođenje radova i onda se javljaju po tri, četiri, pet tvrtki, a onaj tko je najpovoljniji dobije posao”, prenio je Bosilj pitanje visine cijena na projektante.
“Nije isto voditi privatnu tvrtku i grad”
No njegov zamjenik Miroslav Marković složio se s Puškadijom da su cijene previsoke. Bez obzira na to, on smatra da Grad nema drugog izbora nego platiti po tim cijenama.
“Nije isto imati privatnu tvrtku i voditi jedinicu lokalne samouprave koja ima obvezu provođenja javne nabave”, rekao je Marković. To bi, kako se čini iz njegovih riječi, značilo da bi Grad bolju cijenu mogao postići bez javne nabave, što pak poništava njezinu suštinu.
“Mogu se složiti da su troškovi previsoki. Ali nije to radi Grada koji bi želio nešto preplatiti. Projektanti imaju takve cjenike, građevinske tvrtke su zatrpane poslom. Oni diktiraju cijene. Mi iz toga ne možemo van; mi to moramo platiti. Jer, ako stavimo procijenjenu vrijednost nabave 30% nižu, nitko se neće javiti. I gubimo vrijeme”, bilo je Markovićevo objašnjenje.
“Takve natječaje treba poništiti”
Danas je takav stav gradske uprave na konferenciji za novinare komentirao i Mario Lešina, nezavisni vijećnik s liste Ivana Čehoka.
“Mi upozoravamo već godinama da Grad sve što radi preplaćuje. I upozoravamo na to da ova vlast možda ima legitimitet, ali nema kompetencije. To se najbolje vidi na ovome primjeru”, rekao je Lešina.
Kaže da logika kojom bi Grad morao pristati na cijene koje i sam smatra previsokima nije dobra. No, što Lešina predlaže? “Natječaj bi se trebao poništiti. U naše vrijeme poništili smo dosta natječaja. Kad god su bile nerealne cijene, poništili smo natječaj”, rekao je Lešina.
Zlatan Avar istaknuo je jedan primjer, dogradnju VI. osnovne škole:
“To je bio jedan od prvih većih projekata kad smo poništili natječaj jer smo vidjeli da su bile nerealne cijene.”
“Dogovor tvrtki bio bi kazneno djelo”
Mario Lešina ne želi ni pomisliti da bi iza previsokih cijena na javnim natječajima mogao stajati međusobni dogovor više tvrtki.
“Kartelizacija je u sferi kaznene odgovornosti. To su jako teške inkriminacije i ja se o tome ne usudim ni špekulirati, a kamoli insinuirati. Moguće je i nešto drugo. Ti ljudi koji se javljaju na natječaje vide da onaj koji raspisuje natječaj nema pojma. Nema pojma koliko košta kubik betona, kvadrat oplate, tona željeza. I da mu može napisati unutra štogod hoće”, kaže Lešina.
Pa daje prijedlog: “Poništite natječaj tri puta pa ćete vidjeti kako će se javljati s normalnom cijenom.”
Tko treba znati koliko košta kubik betona?
No tko treba znati kolika je cijena kubika betona: gradonačelnik ili gradske službe?
“I jedan i drugi. U današnje vrijeme imate ChatGPT. Dobijete točno za tri sekunde sve podatke koji se onda lako mogu provjeriti”, kaže Lešina.
Zaista, ChatGPT kaže da kubik betona u našem kraju košta od 84 do 118 eura, ovisno o klasi i karakteristikama. Na to još treba dodati PDV.
Što još kaže ChatGPT?
No ChatGPT također smatra da gradonačelnik ne mora znati koliko košta kubik betona:
“Gradske službe trebaju znati koliko košta kubik betona jer su one zadužene za operativne i tehničke aspekte projekata. Gradonačelnik donosi strateške odluke, postavlja prioritete i nadzire rad službi, ali ne mora osobno provjeravati troškovnik materijala. Njegova je uloga osigurati da gradske službe rade učinkovito i transparentno te da se javna sredstva koriste racionalno.”
