Dvanaest godina kasnije Grad se opet vraća onome prvome ugovoru, ali u znatno lošijim uvjetima.

Proteklog tjedna varaždinska gradska vlast izašla je u javnost s informacijom da je novo rješenje za balirani otpad praktički dogovoreno. O tome je prvi u medijima govorio predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan, zatim zamjenik gradonačelnika Zlatan Avar, naposljetku i gradonačelnik Ivan Čehok.

115 milijuna kuna

Vezana vijest:

HABIJAN IZNIO DETALJE RJEŠENJE ZA BALE Nagodbom do cijene od 115 milijuna kuna, ali - ne iz obveznica!

Habijan je tako u četvtak 6. veljače na VTV Televiziji rekao da će rješenje za konačno zbrinjavanje 105.000 tona baliranog otpada u Brezju koštati 115 milijuna kuna.

Po toni to iznosi nešto manje od 1.100 kuna.

Riječ je o cijeni bez PDV-a, a upravo bi to, kako je najavljeno, trebao biti trošak zbrinjavanja budući da će posao biti proveden preko tvrtke Varkom. Ta tvrtka, za razliku od Grada, može dobiti povrat PDV-a.

Čehok iznosi manju cifru

U Varaždinskim vijestima od 11. veljače gradonačelnik Ivan Čehok iznosi nešto drugačiju brojku.

- Cijena će ostati ista kao i ona ugovorena 2008. godine, dakle 1.000 kuna po toni - izjavio je gradonačelnik.

Usporedba cijena

U tablici u nastavku usporedili smo kretanje cijena koje su bile aktualne u četiri varijante koje su bile aktualne od 2008. godine do danas. 

Prvi model 2008.

Te 2008. ugovor s tvrtkom T7 VIS potpisao je Varkom te početkom 2009. i Grad Varaždin. Ugovorena cijena bila je 137 eura po toni.

Danas to iznosi 1.020 kuna bez PDV-a odnosno 1.275 kuna s PDV-om.

Pritom je Fond za zaštitu okoliša ugovorom garantirao sufinanciranje 40% cijene na osnovi 70.000 tona otpada. Odnosno 35 milijuna kuna, PDV uključen.

Drugi model 2013.

Godine 2013. nova gradska vlast odlučuje ne konzumirati taj ugovor, držeći ga ništetnim, za što je podignuta tužba kako bi to potvrdio i sud. 

No zato raspisuje natječaj za koncesiju. Zbrinjavanje otpada dodjeljuje se zajednici ponuditelja na čelu s tvrtkom CE-ZA-R.

Cijena je 802 kune po toni, odnosno 1.003 kune s PDV-om.

Upravo to je jedinični iznos po kojem bi se tada platila obrada da je posao bio realiziran, budući da si Grad ne može odbiti PDV.

Treći model 2016.

Tri godine kasnije Grad pregovara sa CE-ZA-R-om, koji tada podiže i tužbu protiv Grada tešku 96 milijuna kuna.

Pregovori s CE-ZA-R-om rezultiraju njihovom ponudom po kojem bi obrada otpada koštala 580 kuna plus PDV odnosno 725 kuna.

U tome trenutku, dakle, CE-ZA-R je bio spreman zbrinuti bale od kojih bi prihodovao 580 kuna po toni.

Četvrti model 2020.

To nije realizirano te se sada, na početku 2020. godine, susrećemo s novim prijedlogom.

U sklopu tzv. integralnog rješenja aktualna gradska vlast na stolu ima dogovor s drugom stranom, odnosno tvrtkama T&H Invest (pravni sljednik T7 VIS-a) i CE-ZA-R.

Po Čehokovom novo rješenje košta 1.000 kuna po toni, a po Habijanovom 1.100 kuna po toni. To je cijena bez PDV-a.

Kao što se vidi iz tablice, riječ je o najvećoj cijeni od sva četiri dosadašnja modela.

Prvi model doveo do pritvora

Vezana vijest:

SUDSKI SPOROVI BALE Grad krenuo 'mirnim putem': To znači da će Patafta i Pripuz dobiti svoje, a promašaje političara platit će građani

Prvi model, onaj iz 2008. godine, nije proveden jer je Ivan Čehok zbog njega završio u istražnom zatvoru te je potom podnio ostavku.

Novi gradonačelnik Goran Habuš taj je ugovor držao ništetnim. Sud je čak pravomoćno utvrdio ništetnost ugovora, ali 2018. godine Vrhovni sud u trećem stupnju, takozvanoj reviziji postupka, sve vraća na početak. 

Drugi model ne može do sufinanciranja

Habuševa vlast, ne priznajući ugovor iz 2008., raspisala je koncesiju te ju je Gradsko vijeće 2013. godine i dodijelilo Zajednici ponuditelja na čelu s tvrtkom CE-ZA-R.

Vezana vijest:

Habuš Zmajloviću: Vuče nas za nos dvije godine, napravili smo sve što su tražili

No zapelo je u postupku sufinanciranja od Fonda. Svašta se tada događalo, a mnogi će se sjetiti da je Habuš čak i prosvjedovao ispred zgrade Ministarstva. Čak je jednu balu pokušao prevesti do Zagreba, ali bezuspješno.

Treći model ruše HDZ, Avar, Bunić...

Habuš je stoga 2016., kada je na stolu imao ponudu od CE-ZA-R-a s nižom cijenom, nastojao sve riješiti kreditnim zaduživanjem od 70 milijuna kuna, uz tvrdnju da će naknadno 'ganjati' sufinanciranje od Fonda.

Takav prijedlog rušio je tada HDZ, uz pomoć nekih drugih vijećnika među kojima su se kao protivnici toga rješenja najviše isticali (današnji) Čehokovi ljudi Zlatan Avar i Željko Bunić.

Kako je to izgledalo možete pogledati na snimci sjednice Gradskog vijeća od 15. rujna 2016. Rasprava počinje na 1:00:30 i završava na 3:27:00.

Četvrti model uskoro pred vijećnike

Sada je 2020. godina i cijena rješenja nabujala je na 115 milijuna kuna.

S druge strane su tvrtke T&H Invest (slijednik T7 VIS-a) i CE-ZA-R odnosno nositelji Habuševe koncesije, koji će se 'anektirati' na ugovor iz 2008., kako je najavljeno. 

Dvanaest godina kasnije Grad se opet nalazi na praktički istim početnim pozicijama, ali znatno lošijim. Namjerava konzumirati isti ugovor, star 12 godina, na njega 'zakačiti' obveze iz koncesije i najavljuje da će naknadno 'ganjati' sufinanciranje od Fonda.

O svemu tome uskoro će odlučivati Gradsko vijeće.