Vijesti / Politika

SUMNJE U ZAKONITOST

BRIŠKI PREDAO PAPIRE USKOKU 'Neka se ispita je li se u Čistoći nekome namještao posao s otpadom'

BRIŠKI PREDAO PAPIRE USKOKU 'Neka se ispita je li se u Čistoći nekome namještao posao s otpadom'
RTL

Bivši savjetnik uprave Čistoće dobio je nalog pripremiti dokumentaciju za natječaj koji je izgledao kao skrojen za MBO u Brezju....

Ekološka kriza koja je gotovo mjesec dana bila u središtu interesa lokalne javnosti, nakon što je Čistoća miješani komunalni otpad počela gomilati na pretovarnoj stanici u Poljani Biškupečkoj, čini se da je napokon riješena proteklih dana. Nakon sastanka s ministrom Tomislavom Ćorićem, varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj izvijestio je javnost da je nađeno rješenje za  deponiranje otpada za razdoblje do kraja ove godine.

Vezana vijest:

otpad, smeće, crna kanta nakon sastanka u ministarstvu PRONAĐENO RJEŠENJE Od sutra ponovo kreće odvoz komunalnog otpada

U medijima su se mogla čuti razna tumačenja zašto je do ove situacije uopće došlo. Naime, kriza s otpadom započela je netom nakon primopredaje vlasti, što je bivši gradonačelnik Ivan Čehok iskoristio kao priliku da novog gradonačelnika optuži za nesposobnost, dok mu je Neven Bosilj uzvratio da je riječ o naslijeđenom problemu odnosno nečemu što je trebala riješiti bivša vlast.

Svoj obol tumačenju događanja prije nekoliko dana dao je i Robert Briški, bivši savjetnik uprave Čistoće, koji danas više nije na toj funkciji. No više je puta javno upozoravao na ono što smatra nelogičnim i lošim za tvrtku u kojoj je zaposlen. S Briškim smo detaljnije popričali o okolnostima vezanima uz zbrinjavanje novonastalog miješanog komunalnog otpada, a kratko se osvrnuo i na ono što smatra velikim problemom u vezi baliranog otpada o kojom se uopće ne govori.

Krajem prošle godine Čistoća je raspisala javni natječaj za zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada (MKO) polaganjem u tlo, no na njega se nitko nije javio. To je bilo ishodište svih kasnijih problema i pitanja je li uprava Čistoće poduzela sve što je mogla i trebala da ne dođe do krize s otpadom kojoj smo svjedočili u tjednima iza nas.

Gospodine Briški, kako je prijašnjih godina rješavano pitanje 'crne kante' odnosno deponiranja otpada? Je li ovo sada bilo prvi puta da je za to bio pokrenut postupak javne nabave?

Da, prije se to rješavalo drugačije. Naime, krajem 2018. godine na razini države donijet je dokument koji se zove Dinamika zatvaranja odlagališta. On je na snagu stupio nešto kasnije, tako da 2019. još nije bilo nikakvih ograničenja. Odlagališta su zaprimala određenu količinu otpada koja je bila propisana dozvolama koje su imali. Na temelju Zakona o održivom gospodarenju otpadom bio je potpisan sporazum više jedinica lokalne samouprave (JLS) u kojima Čistoća prikuplja otpad s jedinicama lokalne samouprave koje su bile spremne preuzeti otpad. Varaždin i još 14 općina i gradova potpisali su sporazum s Općinom Velika Trnovitica, na čijem se teritoriju nalazi deponij, i Općinom Davor. Na temelju toga sporazuma komunalna poduzeća sklopila su ugovore, Čistoća s jedne strane i dva komunalna poduzeća s druge strane. Sporazum, dakle, definira da jedna JLS dozvoljava deponiranje otpada iz druge JLS, a provedbeni dokument je ugovor.

U kojem dokumentu se određuju količine?

Količine se definiraju u sporazumu. Tamo se definira i cijena. A način naplate i ostalih detalja regulira se ugovorom između dva komunalna društva.

To je tako funkcioniralo do sad?

Ja imam određene informacije, ali nemam sve. Naime, 2020. godine dolazi od razmimoilaženja uprave i mene nakon što sam prijavio nepravilnosti vezano uz balirani otpad, a koji se htio prebaciti na Čistoću. Tako da nisam upoznat sa svime, tako da ne znam za raspisivanje tog natječaja 2020. godine. Ja samo dobivam informaciju u studenome da je bio raspisan natječaj za zbrinjavanje postupkom D1, to je odlaganje u tlo, i da se nitko nije javio. Ja tada radim od doma i nemam pristup drugim informacijama, ali već toga mjeseca upozoravam upravu da postoji dokument koji se zove Dinamika zatvaranja odlagališta i da bi po tom dokumentu trebalo tražiti reviziju kvota vezanih uz zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada. Odnosno po tome dokumentu bi se trebalo ravnati za utvrđivanje kvota za sljedeće godine i po tome dokumentu bi davatelj javnih usluga i JLS trebale pregovarati s Ministarstvom zaštite okoliša. Jer ti ne možeš raspisati natječaj ako su utvrđene određene kvote koje odlagalištima ne dopuštaju višak preuzimanja otpada. Odnosno možeš raspisati, ali onda se oni ni ne mogu javiti na natječaj. Namjerno ili slučajno?

Što je uprava poduzela kada se nitko nije javio na natječaj?

Vezana vijest:

Ivan Čehok, otpad, Poljana Biškupečka EKO-KRIZA KAMO SA SMEĆEM? 'Ako bi otpad išao u MBO, onda bi građani imali samo dvije kante'

Nemam saznanja što se dalje događalo, ali ponovno počinje to pitanje pripremom raspisivanja novog natječaja. Sad direktno od mene uprava društva traži, bilo je to u siječnju 2021. godine, da sudjelujem u pripremi tehničkog dijela dokumentacije za postupak D8, za količinu od 6.000 tona. Kad dobivam taj nalog, ja odmah šaljem upravi očitovanje da je varaždinski otpad prethodno obrađen, jer je, prema Pravilniku o odlagalištima, propisano da se prethodnom obradom smatra primarna selekcija na kućnom pragu. Ako su iz tog otpada izvađeni papir, plastika, tekstil, metal i prvenstveno biootpad, onda ne postoje opravdani razlozi da bi taj otpad završio u nekom od postrojenja za obradu.

Možete li nam pojasniti što točno znači obrada postupkom D8?

Da pojasnim, D8 je postupak biološke obrade nakon kojeg slijedi krajnje zbrinjavanje. Primjerice, MBO pogon u Brezju je dozvolu za taj postupak dobio tek u trećem mjesecu 2020. godine. Prije je imao dozvolu za postupak R3. Razlika je u tome da R3 podrazumijeva oporabu, a D podrazumijeva krajnje zbrinjavanje. Dakle, rješenje je MBO dobio u trećem mjesecu 2020. godine, a na stranicama Ministarsrtva to je objavljeno tek u prosincu. Zašto je to tako, ne znam, mogu samo pretpostaviti, ali sad govorim samo o činjenicama, a ne o pretpostavkama. Druga stvar je da je uprava od mene tražila da u dokumentaciju za natječaj stavim upravo onu količinu koja je ovih dana dogovorena i, još bitnije, u prijedlogu teksta javne nabave je bila iskazana cijena od 1.200 kuna po toni. Dakle, netko je baratao s cifrom od 1.200 kuna po toni u prvome mjesecu ove godine, a ona se pojavila u javnosti tek ovih dana kad je MBO dao ponudu da preuzme novonastali otpad.

Zašto tada javna nabava o kojoj govorite nije provedena?

To ja ne znam, to morate pitati upravu Čistoće.

Je li pokrenut postupak?

Kolege iz Čistoće i ja smo dovršili prijedlog teksta javne nabave. Kad sam trebao doći u prostorije poslodavca da definiramo konačni tekst, poslodavac mi je rekao da nema potrebe da dolazim. Zašto se to nije provelo, ne znam. No ja sam istraživao. Na stranicama Ministarstva postoji registar dozvola. Za postupak D8 postoji samo nekoliko pravnih subjekata. Jedan je MBO u Brezju. Ako upotrijebite kriterij blizine, onda je svima jasno kamo je otpad trebao ići.

Bivši gradonačelnik Čehok je u prosincu najavljivao natječaj na koji će se moći javiti i varaždinski MBO. No po ovome ispada da je rađen drugačiji natječaj, na koji će se moći javiti samo MBO...

Govorim samo o činjenicama. Metoda je bila D8, a jedan od elemenata je bilo načelo blizine i količina 6.000 tona.

Dakle, nije se mogao javiti nitko tko ima odlagalište otpada?

Ne, nije se mogao javiti.

Po Vašem stručnom mišljenju, što je trebalo napraviti u tome trenutku, krajem godine?

Prvenstveno je uprava Čistoće trebala napraviti sastanak sa svim načelnicima. Ja sam radio od doma i ne znam je li takav sastanak napravljen. Tamo im je trebalo prezentirati problem koji je nastao, ali on je trebao biti rješavan prvenstveno na razini Čistoće, korisnika javne usluge, dakle JLS-ova, i Ministarstva okoliša.

Tko je trebao kontaktirati Ministarstvo, Čistoća ili JLS-ovi?

Po meni, Čistoća je trebala kontaktirati Ministarstvo. Jer u Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom jasno piše da je Čistoća dužna predati otpad onome tko posjeduje dozvolu. Vi kad nekome dajete posao da nešto radi, onda se to uvjetuje time da on taj otpad može negdje predati. To je bilo do tada riješeno na razini sporazuma.

No ne piše li u zakonu da je JLS osiguran dužan zbrinjavanje?

Ne, JLS je dužan osigurati obavljanje javne usluge i osigurati predaju miješanog komunalnog otpada u Centar za gospodarenje otpadom. Centar Piškornica ne radi, a JLS je dužan osigurati javnu uslugu. On je javnu uslugu povjerio Čistoći.

Dakle, nije JLS dužan osigurati gdje će otpad završiti?

Ne. Jasno piše da je izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, a to je gradonačelnik, dužan osigurati provođenje javne usluge. A prema Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom, piše da je davatelj javne usluge dužan predati MKO osobi koja posjeduje dozvolu. Zbog toga je i išlo raspisivanje natječaja. Uprava je, po meni, trebala osigurati reviziju kvota, ono o čemu danas priča gospodin Skroza. Pa je samo pitanje zašto je gospodin Skroza tada išao raditi takve natječaje.

Imate li informaciju da je u tome razdoblju Čistoća kontaktirala Ministarstvo?

Ne, to ne znam.

Nije li malo neobično da se sad bez problema riješio problem sa Ćorićem, a da se prije nije moglo?

To se slažem.

Je li točno tumačenje da Čistoća nije smjela prihvatiti ugovor kad joj je tvrtka Piškornica - sanacijsko odlagalište direktno nudila kapacitet od 3000 tona?

Ja sam u tome trenutku radio od doma, tako da ne znam za to, ali sam razgovarao s gospodinom Ružmanom telefonski. On mi je potrvrdio da su im oni nudili količine, ali je bio upitno potpisivanje tog nekakvog sporazuma. I na to pitanje sam odgovorio upravi Čistoće, kad je bilo pitanje može li se direktno s tvrtkom Piškornica - sanacijsko odlagalište potpisati ugovor o 3.000 tona. Tada sam rekao da se prvo mora riješiti prethodno pitanje, a to mora odraditi nadležno ministarstvo. To je pitanje je li ta tvrtka javni naručitelj ili nije, prema Zakonu o javnoj nabavi. Ta je tvrtka u 100-postotnom vlasništvu tvrtke Piškornica, koja je regionalni centar za gospodarenje otpadom. Postavlja se pitanje, ako je Piškornica javni naručitelj, je li i Piškornica - sanacijsko odlagalište javni naručitelj. Ako jeste, onda je moguće sklopiti ugovor. Ako nije, onda moraju biti ispunjene određene pretpostavke iz Zakona o javnoj nabavi da bi
se to moglo napraviti. Dakle, pitanje je je li uprava Čistoće zatražila takvo mišljenje od nadležnog ministarstva. Po meni je cijeli problem trebalo rješavati u listopadu ili studenom prošle godine. Na bilo koji način.

Zbog čega jedino Čistoća sad ima taj problem na cijelom sjeverozapadu, možda i u cijeloj Hrvatskoj?

Mogu samo odgovoriti da sam sve dokumente o kojim sada razgovaramo poslao između ostalih i na adresu USKOK-u i zatražio da se ispita postoji li tu opravdana sumnja da se nekome centriralo. To će reći institucije ove države. Ja mislim da jedan čovjek sam to nije mogao napravit da se to tako napravi. I ova posljednja izjava bivšeg zamjenika gradonačelnika, kojemu su građani Varaždina rekli da ne misle da je dobro vodio Grad, ne stoje. Jer ja sam na vrijeme upravu Čistoće, kao tadašnji savjetnik, izvijestio o postojanju dokumenta Dinamika zatvaranja odlagališta. I još više, o postojanju Pravilnika o odlagalištima u kojem jasno piše da je kod nas MKO prethodno obrađen i da takav otpad ne treba ići na daljnju obradu u MBO. Na to moje očitovanje je direktor Čistoće napisao da nije tražio moje mišljenje nego da samo provedem radnje koje mi je naložio.

Imate li kakve detaljnije informacije o tome što je sada dogovoreno kod ministra Ćorića?

Nemam informacije, u javnosti se pojavljuju proturječne informacije. Ono što sam pročitao je da je ugovoreno svih 6.000 tona, nadam se da je to tako.

Postoje i tumačenja da je riječ o dogovoru po kojem će se problem riješavati u hodu, prema tome na kojem odlagalištu će biti mjesta.

To nije bitno, glavno da će se riješiti. No, prema dokumentu o Dinamici zatvaranja odlagališta, mi bismo trebali voziti u Jerovec. I ovo što radi gospodin Batinić, po meni je to kazneno djelo.

Vezana vijest:

Batinić, odlagalište otpada Jerovec smeće - ne može! VARAŽDINSKO SMEĆE U JEROVEC? Batinić: 'Ne može, igrate se s vatrom!'

Kako ga Ministarstvo može prisiliti da preuzme otpad?

Prema odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom Ministarstvo najmanje dva puta godišnje utvrđuje količinu otpada odloženog na odlagališta. Prema informacijama koje se mogu pronaći na internet stranicama, odlagalište Jerovec sanirano je s više do 60% sredstvima Fonda za zaštitu okoliša. U brojkama to znači da je sanacija koštala 12,5 milijuna kuna, od čega je Ivanec platio 3,4, a 9 milijuna kuna Fond. Ako je to točna informacija, onda to znači da je sanacija plaćena sredstvima svih građana RH pa tako i građana 15 JLS-ova na čijem je području Čistoća davatelj javnih usluga. Ne postoji opravdanje da se ne primi otpad. Dok je trebalo primiti novac, sve je bilo ok, sad kad trebamo primiti otpad, onda ne damo? Onda prvo vratite novac u Fond pa si svojatajte odlagalište.

Dobro, to je načelno možda tako, ali postoje li pravni mehanizmi?

Postoje. Ako se neće potpisati sporazum, od suda treba tražiti privremenu mjera, jer je u dokumentu iz 2021 godine državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša jasno napisao da otpad mora ići u Jerovec. Dakle, postoji dokument kojim se to može opravdati.

Ali Batinić prijeti 'događanjem naroda'.

Da, prijeti tzv. balvan revolucijom. Ali sud može odrediti privremenu mjeru. Sjetite se da je 1996. Kneginec zbog nekih neplaćenih računa zatvorio odlagalište, a sud je istog dana odredio privremenu mjeru, jer u toj situaciji postoji opasnost za život i zdravlje ljudi. U ovome slučaju je isto tako. Možemo se mi suditi tko je u pravu, ali dok to traje mora se otvoriti odlagalište. Da sam je na mjestu gospodina Bosilja, ja bih službeno poslao Ivancu da se potpiše sporazum, a u slučaju odbijanja obavijestio bih Ministarstvo, podnio kaznenu prijavu protiv gospodina Batinića zbog ugrožavanja života i zdravlja ljudi u Varaždinu te tražio od suda privremenu mjeru da osigura deponiranje otpada dok traje sudski postupak. Ne možemo se ponašati kao u
kaubojskoj državi, 9 milijuna kuna miriši, a kad treba primiti otpad, onda smrdi.

Je li slična situacija u Koprivničkom Ivancu? Vidjeli smo da Bosilj nije želio izaći s podatkom o tome kamo ide otpad upravo zato da se ne uznemirava lokalno stanovništvo.

To ne znam. Ali u dokumentu Dinamika zatvaranja odlagališta eksplicitno je navedeno da postoje neka odlagališta koja su spremna preuzimati otpad iz drugih županija zbog velikog kapaciteta. Na tu sam činjenicu upravu Čistoće upozorio u studenome prošle godine. Taj dokument proslijedio sam i sadašnjem gradonačelniku. Postoje načini da se to regulira, jer na ovaj način su građani ovih 15 JLS-ova diskriminirani naspram drugih u Hrvatskoj. Jer odlagalište nemaju ni druge JLS u Hrvatskoj pa nemaju problem s deponiranjem.

Govorili ste o kvotama i potrebi da se one revidiraju. Kako su one sada određene?

Kvote su definirane u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i u Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom. Uredba je definirala smanjenje količine MKO po svakoj JLS za svaku godinu, s time da je referentna godina 2015. Nakon toga se treba smanjivati količina MKO u određenom postotku. Tako 2021. treba iznositi 54% otpada iz 2015., a 2022. mora iznositi 50% iz 2015.

Ako gledamo na razini cijele Hrvatske, one JLS koje ne ispune kvote bi trebale plaćati penale. No količina MKO kojeg će trebati zbrinuti će i dalje biti veća od kapaciteta odlagališta, što tada?

Tako je, i onda će odlagališta isto plaćati kazne ako preuzmu veće količine nego im je određeno. Dakle, plaćat će i JLS i odlagališta. Ali, nažalost, svejedno će se moći deponirati.

Ispada da onda problem nije praktične nego samo financijske prirode?

Ministarstvo bi moralo zatvoriti odlagališta kad pređe dozvoljene količine, jer se na neki način mora prisiliti sustav da profunkcionira.

Kako je moguće da mi na sjeveru relativno dobro stojimo s ispunjavanjem kvota, a imamo problem s deponiranjem, dok na jugu gotovo da uopće ne postoji primarna selekcija, a problema s deponiranjem nema. Kakve to logike ima?

Nema logike. Prije svega, cijena odlaganja na svim odlagilištima trebala bi biti jednaka. Nakon toga, trebao bi postojati limit za svaku JLS, koliko otpada može dovesti, a da nakon toga odlagalište ne smije zaprimiti otpad. Onda bi se stvari pokrenule. Ovako, dok još uvijek imamo sustav "budemo mi nešto platili, pa o tom potom", to nije održivo.

S ministrom je dogovoreno deponiranje do kraja godine. Što nas čeka u prosincu?

Sad je vrijeme da se dogovori revizija kvota. I onda postoje dvije mogućnosti. Jedna je da Čistoća raspiše natječaj na koji će se netko moći javiti. Ili se može direktno sklopiti sporazum između dvije JLS, ali to se može napraviti samo kad se napravi revizija kvota.

To i dalje mora amenovati ministar?

Da, Ministarstvo određuje kvote za odlagališta i ono izdaje rješenje. Jednako i za Jerovec kao i za bilo koje drugo odlagalište.

Za kraj, spomenimo i vječiti problem, varaždinske bale. Upozoravali ste da predstavljaju opasnost za tvrtku, jer je bivša vlast htjela prenijeti ih s Varkoma na Čistoću. No od toga plana u međuvremenu se odustalo, nema opasnosti za tvrtku.

Ali postoji jedna druga opasnost. A to je da bi ključni broj za bale trebalo vratiit natrag na 19 12 12. Naime, postoji klasifikacija otpada prema ključnom broju, a prema tome se određuje daljnje postupanje s otpadom. Bale djelomično nose broj 20 03 01 (MKO). Onog trenutka kad je Varkom ishodio dozvolu za obradu otpada, tog trenutka se promijenio broj u 19 12 12. Tako da vi u Brezju imate dvije bale koje imaju isti sadržaj, jedna je stvorena u utorak i ona je 20 03 01, a druga je stvorena u srijedu, nakon dozvole, i ona je 19 12 12.

Vezana vijest:

Davor Skroza MUKE S OTPADOM NJEGOVA STRANA PRIČE Davor Skroza govori zašto je došlo do krize s otpadom i prijeti li nam slična opasnost i u budućnosti

Zbog čega je to bitno?

Godine 2017. u Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu održan je sastanak na kojem je upozoreno i traženo da se napravi karakterizacija i kategorizacija bala, da se utvrdi sastav i da se bale proglase obrađenim otpadom, prema broju 19 12 12. Bioinstitut je to prvi radio, dobio je jedne podatke, kasnije je to radio Zavod Andrija Štampar, on je dobio sasvim druge podatke. Sad po meni bi to trebao raditi netko treći, i to ne iz Hrvatske, jer postoje razni utjecaji, i da se konačno utvrdi koji je podatak točan. Ako se pokaže da je točno da su bale 19 12 12, onda se, kao prvo, ne povećavaju kvote za koje bi Hrvatska trebala plaćati penale za količine MKO. I drugo, s Grada Varaždina se skida odgovornost plaćanja nekakvih 20 milijuna kuna penala. Jer ako zbrinete bale kao 20 03 01, kao MKO, to je oko 100.000 tona, a vi imate kvotu da sljedeće godine u Varaždinu možete zbrinuti samo 7.000 tona! Varaždin bi tada morao platiti nešto manje od 3 milijuna eura penala! Ovisno koliko su bale kalirale odnosno izgubile na masi. 

Najgledanija galerija

Izdvojeno


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.